Objavljeno: 15. 12. 2020 u 14:25h
Ljudima voda nije samo vitalna potreba, već i resurs koji iskorištavamo u svakodnevnom životu i zato je važno da ona bude higijenski ispravna.
Zbog toga smo odlučili da istražimo koliko često se voda kontroliše i kako.
U preduzeću “Vodovod” kažu da se veoma velika pažnja posvećuje kontroli kvaliteta vode, što podrazumijeva višestepene sisteme kontrole.
“U Sektoru proizvodnje i distribucije vode “Vodovod”, pored kontinualnih online mjerenja, tokom 24 časa vrše se učestala mjerenja parametara od interesa za vođenje tehnološkog procesa i to mutnoće vode i rezidualnog hlora”, naveli su u “Vodovodu”.
Kako kažu, u pogonskoj laboratoriji se svakodnevno obavljaju mjerenja rezidualnog aluminijuma, rN-vrijednosti, te inicijalne analize na UV-pastelu.
“Kontrola kvaliteta vode se odvija u laboratorijama za fizičko – hemijska i mikrobiološka ispitivanja u Sektoru kvaliteta vode i ekologije ”Vodovod” Banjaluka, gdje se kontrola vrši svakodnevno prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Planu uzorkovanja Sektora uz saglasnost nadležne Inspekcije za hranu”, pojasnili su u ovom preduzeću.
Dodaju da prema Zakonu o hrani, kao subjekat u poslovanju sa hranom “Vodovod” Banjaluka ima obavezu permanentne, odnosno stalne kontrole vode.
“Kontrolom su obuhvaćena izvorišta: “Novoselija” (sistem kondicioniranja i bunarski sistem), “Subotica”, te ostali lokalni vodovodni sistemi “Crno vrelo”, “Gašića vrelo”, “Banjica”, “Bočac”, “Verići”, “Potkozarje”, “Čokori”, ”Đukića vrelo-Gornja Bistrica”, ”Stratinska”, “Gornja Piskavica”, “Bronzani Majdan-Melina” i izvor pored šetališta na Banj brdu”, istakli su u “Vodovodu”.
Kako kažu, uzorkuju se uzorci sirove vode (rijeka Vrbas na vodozahvatu “Novoselija”, bunarska voda, izvorska voda), vode po fazama proizvodnje u fabrici vode, vode za piće sa polaznih postrojenja/sistema, uzorci iz visinskih rezervoara, te uzorci vode na slavinama kod potrošača.
“Vrše se osnovni i periodični fizičko – hemijski i mikrobiološki pregledi prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Kao subjekt u poslovanju sa hranom imamo implementirane standarde kvaliteta ISO 14001, 9001- 2015, te HACCP principe i prema tome vršimo veći obim ispitivanja nego što je definisano prema ES po Pravilniku 88/17”, navode u ovom preduzeću.
U “Vodovodu” kažu da su parametri fizičko – hemijskih i hemijskih analiza koji se analiziraju u osnovnim i instrumentalnim hemijskim laboratorijama: temperatura, rezidualni hlor, mutnoća, boja, miris, rN-vrijednost, utrošak kalijumpermanganata, hloridi, nitrati, nitriti, amonijak, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, BPK5, bikarbonati, p-, m- i ukupni alkalitet, karbonatna tvrdoća, magnezijumova tvrdoća, kalcijumova tvrdoća, ukupna tvrdoća, sulfati, isparni ostatak, suspendovane materije, silicijum, željezo, hlorofil-a, ukupni fosfor, orto fosfor, UV-apsorbancija na 254 nm, deterdženti, fenoli ukupni, aluminijum, mangan, olovo, bakar, hrom ukupni, nikl, cink, kadmijum, živa, arsen, mineralna ulja, trihalometani (dibromhlormetan, dihlorbrommetan, hloroform, bromoform), cijanidi, fluoridi, sulfidi.
“Parametri mikrobiološkog pregleda koji se analiziraju u mikrobiološkim laboratorijama su: ukupan broj kolonija u 1 mL na 22°S i na 37°S, ukupne koliformne bakterije u 100 mL (MPN ili MF), termotolerantne koliformne bakterije, Escherichia coli, Enterococci u 100 mL, sulfitoredukujuće klostridije n/100 mL, proteus vrste, Pseudomonas aeruginosa”, ističu u “Vodovodu”.
Dodaju da se na godišnjem nivou u laboratorijama “Vodovoda” analizira oko 7.000 – 8.000 uzoraka vode (broj varira u zavisnosti od vanrednih uzoraka zbog radova, pritužbi potrošača, izvođenja atesta i slično).
“Javnozdravstvenu kontrolu obavlja JZU Institut za javno zdravstvo RS u Banjaluci, prema vlastitom Planu i rasporedu, na koji “Vodovod” ne može uticati. Obavljaju osnovne fizičko – hemijske i mikrobiološke preglede, te periodične preglede prema Pravilniku u svim sistemima vodosnabdijevanja kojima upravlja “Vodovod”, i to u gradskom vodovodu 10 osnovnih pregleda mjesečno sa po 22 uzorka po pregledu i po jedan pregled sa ostalih sistema”, rekli su u “Vodovodu”.
Godišnje se u Institutu, kažu u “Vodovodu”, analizira oko 3.000 uzoraka.
“Vrše se sljedeće fizičko – hemijske i hemijske analize: temperatura, rezidualni hlor, boja, miris, mutnoća, rN-vrijednost, utrošak kalijumpermanganata, nitrati, nitriti, amonijum, hloridi, elektroprovodljivost, gvožđe, deterdženti, aluminijum, mangan, olovo, bakar, kobalt, nikl, cink, kadmijum, živa, arsen, trihalometani (dibromhlormetan, dihlorbrommetan, hloroform, bromoform), pesticidi, radioaktivnost. Mikrobiološki parametri su: ukupne koliformne bakterije, Escherichia coli, broj kolonija na 37°S, broj kolonija na 22°S, Enterococci, sulfitoredukujuće klostridije”, pojašnjavaju u “Vodovodu”.
U ovom preduzeću kažu da se Gradskom zavodu za javno zdravlje u Beogradu vrše analize sporednih proizvoda dezinfekcije (halogenovani acetonitrili, hlorovane sirćetne kiseline i 2,4,6-trihlorfenol), mineralnih ulja, polihlorovanih bifenila, te ostalih visokorizičnih organskih mikropolutanata.
“Analize bioloških indikatora i proizvoda raspadanja algi, te parazitološke analize se obavljaju u Institutu za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”. Uzorkovanje za ove analize obavlja Institut za javno zdravstvo iz Banjaluke i dostavlja u Beograd. Analize virusa se rade u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Zagrebu”, objasnili su u “Vodovodu”.
Rezultati svih analiza se dostavljaju nadležnim inspekcijskim organima.
“Svjetska zdravstvena organizacija je predvidjela određeni broj dozvoljenih uzoraka koji odstupaju od normativa propisanih pravilnikom, te shodno tome dala smjernice lokalnim zakonodavstvima kojima se oni rukovode prilikom formiranja pravilnika na nivou svoje države”, ističu u “Vodovodu”.
Navode da treba reći da su lokalni zakonski propisi po pitanju normativa uvijek strožiji od onih koji su definisani smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, upravo za slučajeve kada dolazi do odstupanja, da se ne bi odslikalo na bezbjednost i zdravlje potrošača.
“U prilog tome govori činjenica da na našim prostorima, a i šire, u novijoj istoriji nisu zabilježene hidrične epidemije, kao što je to slučaj na drugim kontinentima (Afrika i slično)”, zaključili su u preduzeću “Vodovod”.
Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj materijala je isključiva odgovornost portala i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.
Banjaluka.com
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.