Objavljeno: 4. 9. 2018 u 12:53h
Marijan Beneš, jedan od najboljih evropskih boksera svih vremena, umro je danas u Banjaluci u 67. godini.
Boks je bio njegov život. U karijeri je imao 299 mečeva, 272 završio je pobjedom, izgubio 16, a 11 je završeno bez odluke.
Postao je šampion Evrope, ovu titulu odbranio je 4 puta, a na domaćoj sceni, u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji, bio je neprikosnoven.
Uslijedio je odlazak u profesionalce, a sestra Ljiljana, koja je tada živjela u Njemačkoj, spojila ga je sa menadžerom Vilijem Zelerom.
Ovaj susret kasnije je obilježio Benešov život i na neki način pokazao svu surovost boksa, profesionalnog boksa uopšte, iscrtavši lik Marijana Beneša onako kako to ne bi uradili ni najbolji scenaristi i režiseri svijeta.
U 15 profesionalnih mečeva, na početku saradnje sa Zelerom, Beneš je ostvario 14 pobjeda i stekao reputaciju borca koji ne može da izgubi. Potom je 1979. došao i dan borbe za titulu profesionalnog prvaka Evrope. U banjalučkom „Boriku“ nokautirao je Francuza Žilbera Koena.
https://youtu.be/orGpnUP3DyY
Pobjede su nastavile da se nižu, jedna za drugom, Beneš je bio nepobjediv, a takav je dočekao meč za profesionalnog šampiona svijeta protiv Eliša Obeda, koji 11 godina nije doživio poraz, do tog dana. Beneš je uspio da ga savlada.
Postao je šampion svijeta, sve dok mu menadžer Zeler nije došao i rekao kako je neposredno pred ovaj duel povukao potrebnu kotizaciju koju je morao uplatiti, priznavši da nije vjerovao u njega, tako da meč nije priznat kao duel za profesionalnog prvaka svijeta.
Beneš je nastavio sa borbama, ali je veoma brzo zaradio tešku povredu oka, kasnije je i obnovio, zbog čega je i ostao bez jednog oka.
Beneš je rođen 1951. u Beogradu. Roditelji Josip i Marija su bili nastavnici. Pod očevim uticajem, nastavnikom muzike, Marijan je naučio da svira klavir i violinu, tako da je za budućeg boksera dobio malo neobično obrazovanje.
Svoje djetinjstvo Marijan je proveo u Tuzli, a prve sportske korake načinio u BK Sloboda iz Tuzle. Životni put mu je krenuo neočekivanim stazama, piše Wikipedia, kada je kao 10-ogodišnjak ušao u ring i pobijedio suparnika koji je imao 18 godina.
Sa 16 godina potpisuje za Slaviju, bokserski klub iz Banjaluke, gdje i ostaje tokom čitave svoje amaterske karijere.
Izvor: srpskainfo.com / Autor: Branko Tomić / Foto: Siniša Pašalić
3 komentara
Prikaži komentare
Sampione,neka ti je laka zemlja 🙁
Prikaži/sakrij komentare
IAKO SE MARIJANE NISI RODIO U BANJOJ LUCI, BIO SI PONOSNI BANJALUČANIN, UVAŽAVAN OD SVIH NORMALNIH LJUDI IZ NAŠEGA GRADA. KROZ TVOJE NOKAUTE SVIJET JE VIŠE SAZNAO O GRADU NA VRBASU I LJUDIMA IZ TOGA GRADA. SVI SMO BILI UZ TEBE U TVOJIM POBJEDANA, ALI KADA SPORTSKA SREĆA NIJE BILA NAKLONJENA NISMO TE SE ODRICALI.
NEKA JE OPROŠTENO ONIMA KOJI SU TREBALI, A NISU TE CIJENILI, NEGO IM SE UM POMRAČIO PA NE VIDE DALJE OD NOSA SAMO ZATO ŠTO SI BIO USPJEŠAN I ZATO ŠTO SI MARIJAN. SA TAKVIMA TI NIJE BILO LAKO U ZADNJIM DECENIJAMA ŽIVOTA, SVI TO ZNAMO.
NEKA TI JE VJEČNA SLAVA I HVALA
Prikaži/sakrij komentare
Ne bomo te pozabili.
Čudno je da ljudi iz BL tako malo pišu za tebe, a znamo koliko si im pomognil.
No, ti si bil i ostao veliki MARIJAN.
Prikaži/sakrij komentare