Sedam osoba oboljelo od lajmske bolesti: Banjalučanima savjetovan oprez tokom ljeta

U prva četiri mjeseca ove godine u Republici Srpskoj registrovano je osam slučajeva bolesti koje prenose krpelji i drugi vektori, potvrđeno je za BL portal iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske. Riječ je o sedam slučajeva lajmske borelioze i jednom slučaju lajšmanijaze, dok stručnjaci navode da je trenutna epidemiološka situacija stabilna.

Dolaskom toplijih dana i sve češćim boravkom građana u parkovima, šumama i na izletištima, povećava se i rizik od kontakta sa krpeljima, zbog čega ljekari pozivaju na dodatni oprez.

Odgovarajući na pitanja BL portala, iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske naveli su da posljednjih godina redovno upozoravaju na sezonsku aktivnost krpelja, te da za sada nema pokazatelja koji bi ukazivali na pogoršanje epidemiološke situacije.

Najviše prijavljenih slučajeva lajmske bolesti

Prema podacima Instituta, od 1. januara do 1. maja ove godine prijavljeno je sedam osoba oboljelih od lajmske borelioze, koja je najčešća bolest koju prenose krpelji na našem području. U istom periodu registrovan je i jedan slučaj lajšmanijaze.

Stručnjaci podsjećaju da krpelji mogu prenijeti i druga ozbiljna oboljenja, među kojima su krpeljski meningoencefalitis, tularemija, Krimsko-kongo hemoragijska groznica, rikecioze i erlihioza.

Šta uraditi nakon uboda

Iz Instituta ističu da je pravilno uklanjanje krpelja od ključne važnosti kako bi se smanjio rizik od infekcije.

Savjetuju da se krpelj ukloni pincetom, hvatanjem što bliže koži i laganim izvlačenjem bez uvrtanja i trzanja. Građani ne bi trebalo da koriste alkohol, benzin, ulje ili druga hemijska sredstva prije uklanjanja, jer to može povećati mogućnost prenosa uzročnika bolesti ukoliko je krpelj zaražen.

Nakon uklanjanja, mjesto uboda potrebno je dezinfikovati i pratiti narednih mjesec dana. Pojava karakterističnog crvenila može ukazivati na infekciju uzročnikom lajmske bolesti i zahtijeva odlazak ljekaru.

Kako se zaštititi tokom ljeta

Među preporukama koje Institut upućuje građanima su izbjegavanje područja gdje je prisutna veća koncentracija krpelja, korištenje zaštitne odjeće sa dugim rukavima i nogavicama, upotreba repelenata, kao i pregled odjeće i tijela nakon boravka u prirodi, posebno kod djece.

Takođe, preporučuje se redovno košenje trave i uređivanje površina na kojima ljudi najčešće borave, kako bi se smanjila mogućnost kontakta sa krpeljima.

Iako trenutni podaci ne ukazuju na povećanu opasnost, zdravstveni stručnjaci poručuju da građani ne bi trebalo da zanemaruju mjere zaštite. Jednostavne navike tokom boravka na otvorenom mogu značajno smanjiti rizik od uboda i spriječiti razvoj bolesti koje krpelji prenose.

Izvor: Bl portal