Rješenje za problem MZ: Na jesen nacrt novog zakona

Problem savjeta mjesnih zajednica je sve češće tema građana, posebno onih u ruralnim područjima. Traže se konkretna rješenja, jer oni, kako su mnogi navodili, “ničemu ne služe”. Umjesto da budu otvoren kanal komunikacije između građana i grada, čini se da je taj kanal odavno začepljen. Rješenje se konačno nazire.

Na 33. sjednici grada Banjaluka sredinom juna usvojen je zaključak kojim Skupština grada predlaže gradonačelniku da, u saradnji sa Savezom opština i gradova Republike Srpske, pokrene inicijativu za izmjenu postojećih zakonskih odredaba u smislu redefinisanja uloge i pozicije savjeta mjesnih zajednica.

Nova uloga savjeta MZ

“Očekujemo da od Gradske uprave u narednom periodu dobijemo inicijativu za izmjenu postojećih zakonskih odredaba u smislu redefinisanja uloge i pozicije savjeta mjesnih zajednica. Pored grada Banjaluka, iz više lokalnih zajednica pokrenute su slične inicijative. Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS je formiralo radnu grupu za izradu novog zakona o lokalnoj samoupravi u kojem će biti definisana uloga i status mjesnih zajednica. U sastavu radne grupe nalaze se i tri načelnika opština. Ne možemo u ovoj fazi precizirati buduća rješenja statusa MZ, ali očekujemo da će već u septembru biti predložen nacrt novog zakona”, rekli su Pressu u Savezu opština i gradova Republike Srpske.

U ovom savezu smatraju da je uloga savjeta mjesnih zajednica u rješavanju pitanja građana izuzetno važna te da je bila posebno izražena tokom poplava 2015. U MZ grada se nadaju da će njihovi problemi biti prepoznati i da će do rješenja uskoro doći.

Kao glavni problem ističe se to što su savjeti MZ u ovakvoj formi gotovo nefunkcionalni. Oni su tu da zapišu želje, zahtjeve i primjedbe građana i da ih proslijede Gradskoj upravi. Za većinu tih želja gotovo nikada nema novca, zbog teške situacije i gotovo redovnog rebalansa budžeta.

Referenti skupi i nefunkcionalni

Grad je pokušao da popravi stanje uvođenjem stručnih referenata, koji koštaju grad mnogo s obzirom na to da je njihov posao sveden na minimum. Ko što je Press već pisao, prema grubim procjenama, rad samostalnih referenata u četvorogodišnjem mandatnom periodu građane košta 4,5 miliona maraka, što nije nezanemarivo, ako se uzme u obzir da je kompletan budžet grada oko 120 miliona.

“Savjet MZ Potkozarje, čiji sam predsjednik, svake godine, prilikom kreiranja budžeta grada i investicionih programa, Gradskoj upravi dostavlja prijedloge prioriteta za našu mjesnu zajednicu. Posljednjih nekoliko godina predlažemo uvijek iste prioritete, kao što su proširenje vodovodne mreže i izgradnja i rekonstrukcija puteva. I svake godine dobijemo isti odgovor – u budžetu nema dovoljno novca. Kao članovi savjeta MZ koji za svoj rad ne dobijaju nijednu marku, za razliku od sekretara MZ koji svaki mjesec primaju platu, našli smo se u situaciji da nemamo nikakvu ulogu ni značaj, prvenstveno zbog neodgovarajuće saradnje sa Gradskom upravom u pravcu rješavanja problema građana”, zapisao je na sajtu Skupštine grada Milan Popović, predsjednik Savjeta MZ Potkozarje.

Ostaje nada da će nadležni uvažiti probleme u MZ i da će septembar donijeti nacrt kojim će svi biti zadovoljni.

Razvojni program UN

“U okviru Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u narednom trogodišnjem periodu biće realizovan projekat pod nazivom “Mjesne zajednice”, kažu u Savezu opština i gradova RS.

Projekat je usmjeren na tri cilja: građani i vlade se obavezuju da zajednički realizuju sveobuhvatnu i rodno osjetljivu novu viziju mjesnih zajednica u BiH; proaktivne, osposobljene i uvezane mjesne zajednice; novi regulatorni okvir za funkcionalnije mjesne zajednice razvijen od vlada omogućiće inkluzivniju, rodno osjetljivu i odgovorniju lokalnu samoupravu u BiH.

Izvor: Pressrs.ba