Primjer nebrige društva: Kuća Petrovića otpada i propada

Arhitektonski ponos grada, kuća u strogom centru grada koja je još 1991. godine vrednovana kao objekat od arhitektonske vrijednosti i nalazi se pod zaštitom Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, godinama već propada, a preostale ruine liče na sve osim na arhitektonsko remek-djelo.

Naime, kuća koja se nalazi na uglu ulica Ive Lole Ribara i Gajeve donedavno je pripadala porodici, sada već pokojnog, doktora Branka Petrovića, a kuću je na njegov lični zahtjev projektovao inženjer Stojan Borovnica između dva svjetska rata. Zbog stanja u kojem se kuća nalazi, malo ko može da primijeti da se radi o arhitektonskoj vrijednosti, a ne običnoj ruševini koja treba što prije da bude srušena. S obzirom na to da se u Banjaluci trenutno nalazi više od 100 objekata koji su u ruševnom stanju, onda i ne čudi neznanje velikog broja građana baš o kući pokojnog doktora Petrovića.

Najlakše je srušiti

– Ne znam da li je kuća ili nije pod zaštitom, ali znam da malter koji se svakodnevno obrušava sa zidova predstavlja opasnost za prolaznike, a zapušteni izgled narušava izgled centra grada kojim prolaze i ljudi koji nisu iz Banjaluke. Objekat je zarastao u korov i najbolje bi bilo da bude srušen, dok se nije obrušio sam od sebe i to na slučajnog prolaznika – kaže Banjalučanka Jelena Borojević.

Ipak o značaju ovog objekta svjedoče u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, gdje kažu da kuća koja je nekada pripadala uglednoj porodici Petrović predstavlja dobro od značaja za arhitekturu grada Banjaluke i da se nalazi u trećoj zoni zaštite.

– To je primjer kuće modernog arhitektonskog izraza namijenjene porodičnom stanovanju. Arhitektonske vrijednosti objekta znače da je oblikovni izraz građevine bio u duhu svog vremena. Objekat je jednostavne forme, završen ravnim krovom, bez skupe dekoracije. Međutim, prostorni koncept građevine i konstruktivni sklop zasnovan na masivnim zidovima su tradicionalni. To znači da su na objektu primijenjeni neki od postulata moderne arhitekture, ali na formalistički način – kaže direktor zavoda Goran Milojević.

Kada je u pitanju sanacija pomenutog objekta, Milojević ističe da kulturna dobra, osim što su pod zaštitom RZZZS, predmet su brige i cijelog društva. Ipak, zavod je 2012. godine dao stručno mišljenje za sanaciju, adaptaciju, nadogradnju i dogradnju objekta sa mjerama zaštite i preporukom da se projektno rješenje pribavi putem javnog arhitektonskog konkursa.

Postoji investitor

U ASBL kažu da se trenutno vodi postupak za izdavanje lokacijskih uslova za adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju i nadogradnju pomenutog objekta i to od strane investitora Nedeljka Kesića.

– Regulacionim planom predmetnog područja lokacija je namijenjena za zadržavanje objekta sa mogućnošću dogradnje i nadogradnje. U toku postupka urađeni su urbanističko-tehnički uslovi i pribavljene saglasnosti komunalnih organizacija za priključak na infrastrukturnu mrežu, kao i saglasnost Republičkog zavoda za zaštitu spomenika i kulturno-istorijskog nasljeđa. Po okončanju postupka izdavanja lokacijskih uslova, investitor je u obavezi da pribavi i odobrenje za građenje – kažu u Odjeljenju za prostorno uređenje grada.

Zavod treba da bude aktivniji

Iz Arhitektonsko-građevinskog fakulteta kažu da se u Banjaluci nalazi mali broj reprezentativnih arhitektonskih objekata poput kuće na uglu Gajeve i Ive Lole Ribara i da bi baš zbog velikog značaja trebalo više pažnje da se posveti njihovom održavanju.

– Šteta je da zavod koji vrednuje značaj takvih objekata ne može da učini više po pitanju sanacije i revitalizacije onih koji se nalaze u lošem stanju. Naravno da je najveći dio odgovornosti na samom vlasniku objekta, ali ako objekat stoji zapušten godinama, onda bi u čitavu priču ipak trebalo da se uključi i zavod. Trebalo bi češće da ukazuju na to koliki je značaj ovakvih objekata. Pomenuta kuća ima neprocjenjivu arhitektonsku vrijednost i ne smije se dozvoliti da objekat propada – kaže viši asistent na predmetu Zaštita i revitalizacija gaditeljskih objekata na AGF-u Milica Malešević.

Izvor: Pressrs.ba