Objavljeno: 21. 10. 2019 u 12:17h
Banjaluka ili pod prepoznatljijim nadimkom “krajiška ljepotica” nekada – u bivšoj Jugoslaviji – spadala je u važne centre sa dinamičnim razvojem u svim oblastima. Prvo kao sjedište komorske regije nekadašnje Bosanske krajine a sada Republike Srpske.
Dugačak je spisak ličnosti koji su bili na čelu uprave grada. To su prvo bili predsjednici opštine, a sada su to – nakon primjene evropskih pravila i zakona u oblasti lokalne samouprave – gradonačelnici. Za razliku od onih u socijalističkom sistemu sada se “prvi ljudi” grada biraju na neposrednim izborima. Glasovima punoljetnih građana.
Predsjednike opštine Banjaluka nekada su birali odbornici, a na prijedlog kadrovske komisije ili previznije Opštinskog komiteta SK. Tu je bio “filter” za kadrovsku bazu ne samo za političke već i druge funkcije u državnim preduzećima i privredi u cjelini.
Ko su bili ljudi koji su u novinarskom žargonu “drmali gradom” u posljednjih 50 i više godina?
U vrijeme kada je Banjaluku zadesio katastrofalan zemljotres čelnik je bio Živko Babić. Predsjednik opštine zajedno sa svojim saradnicima imao je pune ruke posla na obnovi razorenog grada i zbrinjavanju stanovništva. Ostao je upamćen kao izuzetno agilan i neposredan rukovodilac koji je – po našem skromnom mišljenju – zaslužio trajno sjećanje.
Nakon Babićevog prelaska na novu dužnost u Sarajevu za predsjednika opštine izabran je inž. Seid Maglajlija (od 8.7.1971.-29.3.1977.), da bi ga zamjenio Živko Radišić. On je bio predsjednik opštine pet godina, sve do 1982. godine.
Mandat mu je protekao u intezivnoj obnovi Banjaluke i izgradnji na hiljade društvenih stanova u novoizgrađenim naseljima. Poslije Radišića na njegovo mjesto došao je Marinko Banušić. Budući da je bio uveden jednogodišnji mandat Banušić se na toj funkciji zadržao od 1982. do aprila 1983. godine.
Onda na čelo opštine “staje” Omer Višić sve do aprila 1985. godine.
Sljedeći je bio Dušan Glamočak do aprila naredne godine, a Milan Stanivuković je za predsjednika opštine reizabran pa je na toj funkciji ostao dvije godine – od aprila 1986. do aprila 1988. godine.
Smjenjuje ga Mile Gazić, a njega, uoči rata, prva žena – Zekija Haznadar.
Nakon prvih višestranačkih izbora Zekija Haznadar ustupa fotelju Predragu Radiću iz pobjedničke Srpske demokratske stranke (SDS). Radić je na dužnost stupio 24.12.1990. godine i bio na čelu Skupštine do 1996. godine kada ga zamjenjuje kadar iste stranke Savo Ćuk.
Savu Ćuka 23.12.1997. godine rotira Đorđe Umićević. Odlukom visokog predstavnika Umićević je smijenjen dvije godine kasnije – 29.11.1999. godine.
Kratko vrijeme Umićevića zamjenjuje potpredsjednik Mihajlo Crnadak, a onda na čelo grada dolazi Slobodan Gavranović.
Promjenom zakona na početku novog milenija građani Banjaluke direktno biraju prvog među jednakima. Gradonačelnici su Dragoljub Davidović (bio u tri mandata) i Igor Radojičić.
Banjaluka.com / Autor: Slobodan Pešević
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.