Na socijali živi oko 600 građana

Iako su poplave koje su nedavno pogodile cijelu Republiku Srpsku znatno osiromašile stanovništvo, broj zahtjeva za socijalnu pomoć nije se drastično promijenio. Od 15. maja do danas, kako kažu u Centru za socijalni rad, novčanu pomoć zatražilo je 25 lica, a kada se analizira adresa lica i činjenica da li je poplavljen ili ne, dolazi se do zaključka da nije značajan broj korisnika iz poplavljenih mjesnih zajednica.

Preciznije rečeno, od početka ove godine novčanu pomoć od Centra za socijalni rad zatražile su 73 porodice iz Banjaluke, a trenutno u najvećem gradu Srpske na socijali žive ukupno 643 lica. Inače, od ukupnog broja korisnika, samo ih je 11 poplavljeno.

Hrana i lijekovi

Trenutno pravo na novčanu pomoć ostvaruje 359 žena i 284 muškarca. Iz Centra za socijalni rad kažu da kada su u pitanju brojčani pokazatelji, veći je broj korisnika iz seoskih i prigradskih mjesnih zajednica, nego iz samog grada.

“Najveći broj korisnika novčane pomoći, kada je u pitanju grad Banjaluka, živi na području mjesnih zajednica Bronzani Majdan, Borkovići, Stričići i Kola”, kaže koordinator za razvoj aktivnosti u Centru za socijalni rad Sandra Dobrijević Šipka.

Kada je riječ o zahtjevima za jednokratnu novčanu pomoć, ni ovde se broj Banjalučana koji su zatražili ovu vrstu pomoći nije naročito povećao.

“Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u 2014. godini ostvarilo je 1.529 porodica. Razlozi zbog kojih nam se građani najčešće obraćaju za jednokratnu novčanu pomoć jesu nabavka osnovnih životnih namirnica, kupovina lijekova ili plaćanje troškova liječenja, te nabavka ogreva i priprema djece za školu”, dodaje Dobrijević Šipka.

Iako Banjalučani nisu tražili novac, obrok više u javnoj kuhinji posljednja dva mjeseca i te kako je tražen. U toku godine zaprimljeno je 30 zahtjeva, dok je od maja pristiglo 14 novih. Trenutno na obrok čeka devet Banjalučana.

Nezaposlenost ključni problem

Predsjednik Udruženja porodica sa četvero i više djece “Četiri plus” Jovan Radovanović kaže da je nezaposlenost glavni problem članova ovog udruženja, te da uprkos tome, premali broj ih prima bilo kakvu novčanu pomoć od grada i države.

“Kada bi se realno pogledalo, svaki naš član trebalo bi da bude korisnik socijalne pomoći. Nezaposlenost u našem udruženju je nevjerovatnih 70 odsto i ponekad se pitamo da li smo mi ovom društvu uopšte potrebni. Pomoć od Centra za socijalni rad ne možete da primite ako ste radno sposobni, a sa druge strane velika većina naših članova, iako radno sposobna ne može da nađe zaposlenje. Od prošle godine uspjeli smo u dogovoru sa resornim ministarstvom da bar za odlične učenike obezbjedimo besplatne knjige, a oni onda knjige po završetku donesu u udruženje i mi ih prosljeđujemo novim generacijama”, kaže Radovanović.

Banjalučanka Marija Andrić, samohrana majka, kaže da je prije nekoliko godina dobila od Centra jednokratnu novčanu pomoć za kupovinu ogreva, ali ipak kaže da bi lijepo bilo kada bi svaki mjesec mogla da dobije koliko-toliko dodatnog novca.

“Bivši suprug ne plaća alimentaciju, a ja sa svojom minimalnom platom jedva izlazim na kraj sa dvoje djece. Nisam pokušavala da apliciram za pomoć, ali koliko sam čula jedan od kriterijuma je da ste nezaposleni, a ja onda u startu otpadam, iako radim za 370 KM. Siromašnih je sve više i koliko vidim uskoro će se broj zahtjeva povećavati u mjeri u kojoj je to sada teško zamisliti”, kaže Andrićeva.

Iznos redovne mjesečne novčane pomoći:

• za pojedinca 121.20 KM
• za dvočlanu porodicu 161.60 KM
• za tročlanu porodicu 193.92 KM
• za četvoročlanu porodicu 218.16 KM
• za porodicu sa pet i više članova 242.40 KM

Iznos jednokratne novčane pomoći:

• za pojedinca 363.60 KM
• za dvočlanu porodicu 484.40 KM
• za tročlanu porodicu 581.76 KM
• za četvoročlanu porodicu 654.48 KM
• za porodicu sa pet i više članova 727.20 KM

Izvor: pressrs.ba