Kako se Banjaluka odnosi prema vodotokovima

Danas se obilježava Svjetski dan voda i upravo zbog toga, jer Banjaluka osim što je prepoznatljiva po hladnom Vrbasu, ima mnogo manjih potoka koji znače našim sugrađanima, uputili smo upit Gradskoj upravi kako bismo saznali koliko često i na koji način se vrši čišćenje i održavanje vodotokova na području grada.

U Gradskoj upravi su nam kazali da se s ciljem smanjenja rizika od eventualnih poplava, čišćenje vodotokova na području Banjaluke vrši svake godine.

Čišćenje vodotokova podrazumijeva više radnji, kao što su košenje korovišta, koje prati ručno uklanjanje otpada, krčenje samoniklog rastinja koje sužava proticajni profil, te uklanjanje nanosa iz korita uz koje često ide profilisanje korita.

“Košenje se po pravilu izvodi dva, a ponegdje i više puta godišnje. Zavisno od visine sredstava, ali i od potreba stanovnika koji izlaze na obale vodotokova. Zadatak je obezbijediti što bolji proticajni profil i na taj način preventivno djelovati na smanjenje rizika od poplava”, kazali su u Gradskoj upravi.

U Debeljacima uvijek dosta problema

U proteklom periodu rađeno je na uređenju korita nekih kritičnih vodotokova i to po nalogu Komisije koja je bila formirana sa zadatkom da odredi kritične tačke na vodotokovima.

“Tako je rađeno na vodotokovima u Debeljacima, gdje je uvijek bilo dosta problema, potoci Rebrovac, Međaš, Kruškovac, Javorac, Jurića potok, Lanište i ostali. Takođe, potok Bunarine u Zalužanima, potoci Bakovac i Brusina u Priječanima, dva potoka u mjesnoj zajednici Bočac, Đurića i Marića potok, potok Jularac na Starcevici, Široka rijeka u Motikama i duž cijelog regulisanog toka do ušća”, navode iz resorsnog odjeljenja.

Čišćenje počinje na proljeće

“Aktivnosti oko košenja obično počinju krajem aprila mjeseca, kada se javlja vegetacija. To podrazumijeva uklanjanje nanosa, zavisno od vremenskih prilika, početkom godine. A ove godine krčenje rastinja počelo je već ovog mjeseca”, zaključili su u Gradskoj upravi.

Voda se povezuje sa zdravljem, higijenom i bogatstvom, pa nije zgoreg podsjetiti na njen značaj, kao i na posljedice koje mogu nastati prilikom poplava, a usljed nepravilnog i neredovong održavanja vodotokova.

Ovaj tekst je izrađen uz podršku projekta „Misli o prirodi!“ koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska. Sadržaj materijala je isključiva odgovornost portala i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.

Banjaluka.com