Čestitka banjalučke istorije

Objavljeno: 24. 2. 2014 u 11:30h

Proslavu jubileja Arhiva Republike Srpske Banjaluka pozdravlja svojom cjelokupnom pisanom i nepisanom riječju istorije, a posebno poznatim stihom narodne pjesme “Banja Luko, na Krajini hvalo!”.

Banjaluka-cestitka

Šta je tu uistinu Banjaluka, kojom se cijela Bosanska Krajina hvali, čime se diči narodni pjevač, da li je više njegovo htijenje ili odnos prema gradu, ne treba davati direktan odgovor. Najbolje je kazati sve ono što se u istoriji, sadašnjosti i budućnosti smatra važnim, pa neka čitaoci sude sami. U temeljena oko svoje moćne osovine, rijeke Vrbas, Banjaluka živi svoj viševekovni kontinuitet grada. Sakrivali su ga prepleti prirodnih, društvenih i političkih prilika, kojima se ljudska ruka često znala da ispruži i pridruži.

Rijeka Vrbas i grad, za koji se često kaže “grad na Vrbasu”, kao da su se utrkivali u ljepoti opisa, a i riječi – Čestitke! O Vrbasu, njegovoj ljepoti na putu do grada i kroz grad, rijeci kakvih je malo, satkao je narodni pripovjedač i pjevač mnoge priče i pjesme o saživljenosti rijeke i grada. U pjesmi, predanju i kazivanju putopisaca Vrbas se uvijek dovodi u vezu s nastankom i širenjem Banjaluke. Tamo gdje se Vrbas, poslije bučnog i hitrog toka, ostavljajući za sobom živopisne divlje kanjone, počeo da smiruje, utemeljena je i sazdana prva poznata Banjaluka. Ulaskom u mirnije luke i vrbake, u duži i širi ravničarski i lučki prostor, uzdići će se, na vrbaskim obalama, grad lučkog imena i banjskog naziva, i dalje okružen šumovitim brdima.

Preostali živi svjedoci, materijalni i duhovni, sačuvani zapisi i napisi o prošlim vremenima banjalučkim, a posebno Arhiv Bosanske Krajine, a sada slavljeničke Republike Srpske, potka su na tkanini različitih pismena, nekad samo o nekom ili o nečemu, iz bremenitih banjalučkih vremena, a nekad o nekom od njenih mnogobrojnih životnih i živih krugova.

Sve to, čini se, bilo je nedovoljno. Kao da se čekalo, možda ovo naše vrijeme, neka naša godina, možda i naša 60-godišnjica, da u njoj, više pera, kao nekada jedno, sve zaokruži i uvede trajno u moćnu hroniku grada i RS. Prethodnice hronike odredile su mjesto nastanka i širenja Banjaluke, njenu materijalnu i duhovnu kulturu, stepen razvoja i svrstavanja u zvane gradove.

Na najstariju prošlost Banjaluke ukazuje uređena topla banja u najstarijem djelu današnjeg grada, ostacima nekadašnjeg starog grada. Pod svojim imenom pomenuta je 1494. prvi put, kada je pripadala prostoru Jajačke banovine i branila prodor Turaka. Još u to vrijeme (1527), prema opisu ugarskog istoričara Nikole Ištvanfa, “Banjaluka je vrlo prostrano i utvrđeno mjesto koje se prostire s obje strane Vrbasa”, koje osim tvrđave ima i civilno naselje. Takvu Banjaluku su 1528. zaposjeli Turci. Banjaluku na orijentalnoj i islamskoj građevinskoj i kulturnoj tradiciji posijali su bosanski sandžak Sofi Mehmed-paša u Gornjem šeheru i od 1580. prvi bosanski beglerbeg Ferhad-paša Sokolović u novopodignutom Donjem šeheru, za čiju izgradnju je okupio najčuvenije graditelje, poznavaoce orijentalne materijalne i duhovne kulture, pisce i druge znalce.

Sa selidbom sjedišta bosanskog beglerbega iz Banjaluke 1639. godine, grad je počeo da nazaduje jer je ostao oslonjen na znatno manji prostor. U krizi turskog feudalizma jača djelatnost hrišćana, koja počiva na zanatliji i na trgovcu. Taj narastajući društveni sloj, povezan radom i poslovanjem s Evropom, postaje nosilac novog, evropskog, narastajućeg građanskog društva u XIX vijeku i njegove materijalne i duhovne kulture. Banjaluka je i kao tvrđava i kao grad putovala burnom istorijom između civilizacija Istoka i Zapada. Postepeno je uz rijeku Vrbas dobila današnji izgled. Obnavljala se na ruševinama niskih i dotrajalih krovinjara i širila na ravnicama i okolnom pobrežju, tako da se i danas mogu raspoznati sve njene starije četvrti, sasvim ljepšim i većim zdanjima.

U vremenu turskog vezirskog grada, Banjaluka je opisana kao “slika i prilika srednjeg tipa muslimanskog balkanskog grada”. Svaka kuća je bila posed za sebe, a zbog nemarno postavljenih visokih zgrada od dasaka sve su kuće izgledale kao da su “donesene iz šuma i livada”. Reklo bi se da “istočnjak”, koji nije računao s vremenom, nije želio da računa ni sa prostorom. Tako se Banjaluka “razvila” nadaleko i naširoko. U vrtovima, širokim placevima i sokacima, stajale su, prilično udaljene jedna od druge, zgrade obasjane suncem i obavijene mirisom vrtova.

Sa austrougarskom okupacijom mnogi stari objekti bili su uklonjeni i prorijeđena orijentalna slika grada, a izgrađeni novi objekti. Time je stvoren kontrast između niskih i ruševnih kuća i novih krovišta na novim prostornim pravcima. Vremenom su se stare i nove građevine organski povezale, a slika grada je postepeno dobijala novi sklad. U jugoslovenskoj državi, u razdoblju Vrbaske banovine i bana Svetislava Tise Milosavljevića, Banjaluka je po drugi put u svojoj dugoj istoriji postala centar jednog šireg prostora i kulture. U tom vremenu je Banjaluka bila grad mira, tišine i čistog vazduha.

U socijalističkom razdoblju Banjaluka je dobila narodni karakter i obilježje svoje dominantne okoline. Danas je Banjaluka u RS administrativni, politički, ekonomski i kulturni centar. U takvoj Banjaluci prošle godine obilježena je 60-godišnjica njene najstarije kulturno-naučne ustanove, Arhiva RS, sa nadom da bude novi naučni svjetionik – sadašnjosti i budućnosti RS. Njena istinska i naučna elita nema prečeg zadatka od obilježavanja jubileja znamenitih institucija!

Izvor: Glas Srpske

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/cestitka-banjalucke-istorije/||claudebot