BiH u 2025. godini: EU, disolucija ili centralizacija?

Objavljeno: 25. 4. 2012 u 20:42h

Publikacija “Bosna i Hercegovina: Scenariji budućeg razvoja događaja” danas je promovisana u Banjaluci. Nju je sačinio tim od 20 ljudi iz različitih sfera društvenog i političkog života i različitih nacionalnih i vjerskih grupa, u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert-Stiftung.

Publikacija nudi pet mogućih situacija u kojim bi se BiH mogla naći 2025. godine. Tim sačinitelja imao je za cilj da navede građane BiH da počnu gledati na budućnost u različitim varijantama u odnosu na trenutnu situaciju. Publikacija se može nazvati intelektualnom vježbom koja će možda podstaći političke aktere da budu odlučniji u reformskim aktivnostima.

“Budući da zemlje u našem okruženju idu prema EU, gdje smo mi i zašto stojimo? Zašto se taj proces ne odvija kako treba? Ovo je poticaj za jedno kreativno, dobro promišljanje u svrhu poboljšanja onoga što je naš život i što je naša budućnost”, Ljiljana Zurovac, direktorica Vijeća za štampu BiH.

Nakon predstavljanja ove publikacije u Sarajevu, neki političari reagovali su negativno na ove scenarije budućnosti, pogotovo na scenarij koji spominje disoluciju države. Lijljana Zurovac kaže da političari ne žele da narod počne produktivno razmišljati o onome što bi ih moglo zadesiti.

Poslanik u Narodnoj Skupštini RS, Srđan Mazalica, učestvovao je u sklapanju prvog scenarija, “Status quo”. Mazalica kaže da je većina pogrešno shvatila namjeru ove publikacije, te da ovo nije prva organizacija koja je spomenula raspad BiH.

“Ovdje imamo različite scenarije. Imamo centralizovanu Bosnu i Hercegovinu, imamo i decentralizovanu, imamo i disoluciju, te status quo i određenu regionalnu korekciju. To su mogućnosti u smislu potencijalnih vrsta uređenja BiH. Po meni je “Status quo” najvjerovatniji scenarij, ali važnije je to da mi kroz analizu ovih različitih scenarija, bez obzira koliko je koji vjerovatan, dođemo do svojih zaključaka”, rekao je Srđan Mazalica.

Predstavljeni scenariji predlažu različite vrste ustavnog uređenja, većina koja dovodi do članstva u EU u 2025. godini. Ispod možete pročitati koji su to scenariji i šta svaki podrazumijeva.

1. scenarij- Dayton Mail- Status quo

Ustavna struktura BiH i dalje je ostala ista, dva entiteta i Brčko Distrikt, 10 kantona u Federaciji BiH, tri konstitutivna naroda, “ostali” i građani. Iako su neke provedene reforme omogućile BiH da stekne status kandidata za članstvo u EU, država je u lošoj ekonomskoj situaciji u poređenju sa susjednim zemljama i suočena je s nepodnošljivom javnom potrošnjom, ogromnim unutarašnjim i vanjskim dugom, te kašnjenjem u isplati plata i socijalnih davanja. Promjene se još uvijek događaju krajnje sporo ili kao rezultat političkog interesa da se ostane na vlasti, te pod međunarodnim, regionalnim i unutrašnjim pritiscima.

2. scenarij- Trans BiH Arrow – Funkcionalna decentralizovana država

Bosna i Hercegovina je članica EU, fukncionalna je i decentralizovana država. Ekonomija cvjeta, što je rezultat značajnih ustavnih promjena. Novouspostavljene političke elite uspjele su prevladati prepreke starog političkog sistema i stvoriti novu strukturu s jasnom socioekonomskom politikom koja je uspostavila zaštitne mehanizme kako bi se osigurala ljudska prava različitih grupa.

Međutim, 2015. godine došlo je do buntovničkog akta građana, koji je prouzrokovan pogoršavanjem situacije u državi, kako ekonomske, tako političke i društvene. Kako bi se spriječila destabilizacija zemlje, sazvana je nacionalna skupština i nova državna struktura je formirana, a koja se sastojala od tri nivoa vlasti: državni, srednji (teritorijalne zajednice) i opštinski. 2018. izabrana je nova vlast, a 2020. BiH je stekla status kandidata za članstvo u EU.

3. scenarij – BiH Union Express – Funkcionalna centralizovana država

2025. godine BiH je funkcionalna centralizovana država i članica EU. Centralizovani politički sistem je uspostavljen nakon nasilnih sukoba i međunarodne vojne intervecije. Do sukoba je došlo nakon izbora 2014. koji su se pokazali kao veća katastrofa nego oni 2010. godine.

Političari iz RS-e, pravdajući se tim da država ne funkcioniše, donose odluku o referendumu što izaziva masovne reakcije u Federaciji BiH, a do 2016. sve tri etničke grupe su mobilizovane. Eskalacija nasilja vodi ka vojnoj intervenciji NATO-a – brza reakcija, objašnjeno je, zapravo je rezultat lekcija iz prošlosti.

Sve je dovelo do velike ustavne reforme po kojoj su svi građani proglašeni jednakim, a politički sistem je činio jedan predsjednik, jedna jaka centralna vlada, dvodomni parlament i opštine. Izbori u 2017. donijeli su nove političke elite, a međunarodne sile ekonomski plan sličan Marshalovom.

4. scenarij – Western Balkan Inter City – Ponovno regionalno povezivanje

BiH je član EU, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom, Makedonijom i Kosovom. Stvorena je nova politička paradigma, podjela na nacionalnoj ili etničkoj osnovi postala je besmislena. Međutim, u prijašnim godinama, region je prošao proces ponovnog povezivanja vođen važnim motivacionim elementima: ekonomska međuzavisnost, iste sportske i kulturne vrijednosti, ista perspektiva članstva u EU, rušenje jezičkih barijera, itd.

Decenije političke i ekonomske krize ogolile su nacionalističke ideologije koje nisu imale ništa za ponuditi osim stare mantre o podjeli, tlu, krvi i istorijskim sjećanjima. Ljudi su počeli tražiti alternativu, a to je dovelo do ponovnog regionalnog povezivanja.

5. scenarij – Tripartite Border Train – Disolucija

BiH više ne postoji u sadašnjem obliku. Stagnacija i ukorijenjena korupcija na svim nivoima u državnim službama kulminira 2015. nakon velike ekonomske krize i dovodi do siromaštva stanovnika i etničkih sukoba. Međunarodna zajednica koja ne zna da očuva BiH daje glas za disoluciju.

Održava se nova Dejtonska konferencija, 2022. godine na kojoj čelnici konstitutivnih naroda potpisuju sporazum o formiranju tri zasebne države. Te zemlje su fokusirane na unutrašnje strukturalne promjene na putu ka evropskoj integraciji. Ekonomije ovih država se razvijaju uz pomoć direktnih stranih investicija i međunarodne pomoći. Srebrenica je proglašena eksteritorijalnim distriktom sa statusom memorijalnog centra.

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/drustvo/bih-u-2025-godini-eu-disolucija-ili-centralizacija/||CCBot/2.0 (https://commoncrawl.org/faq/)