Banjaluka: Krpelji vrebaju sa svih strana

Dolazak ljeta i toplih dana plodno je tlo za pojavu krpelja, a prema riječima građana, u posljednjih 15 dana imamo pravu najezdu krpelja. Ovaj sitni srodnik pauka je veoma opasan, jer prenosi teške bolesti i vreba sa svih strana, iz trave, drveća, šumaraka i oko vode.

Mještanka Borika Mirjana Tošić jedna je od onih koja je ovog ljeta imala problem sa krpeljom.

“Nedavno sam šetala uz obalu Vrbasa i kada sam stigla kući osjetila sam da nešto imam na vratu i da me svrbi. Bio je to krpelj koji je već zario svoje rilice u moj vrat. Nisam paničila i išla ljekaru, jer sam ga uspjela sama izvaditi. Međutim, problem je nastao kasnije, jer predio vrata gdje je bio krpelj dugo me svrbio i bolio, ali na sreću, sve se dobro završilo”, kazala je Tošićeva.

Načelnik Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka dr Kosana Stanetić rekla je da se u ambulante porodične medicine svakodnevno javljaju pacijenti sa ujedom krpelja, ali da stanje nije alarmantno.

“Ujedi krpelja karakteristični su za proljećne mjesece, a najviše ih ima na livadama, travnatim površinama i šumarcima. Kada krpelj padne na tijelo čovjeka on zabada svoje rilice i tako sisa krv i raste. U takvim slučajevima treba se javiti ljekaru da se krpelj u potpunosti odstrani, jer u protivnom mogu nastati komplikacije”, objasnila je Stanetićeva.

Dodaje da se nakon ujeda krpelja pojavljuje crvenilo na tom mjestu, zatim su mogući bolovi u mišićima i zglobovima, povišena temperatura i povraćanje.

Direktor preduzeća “Eko-Bel” Vladimir Šušnjar rekao je da su krpelji, pored komaraca i glodara, najveći prenosnici zaraznih bolesti o čijem se suzbijanju ne vodi briga.

“U bavljenje ovom problematikom treba da budu uključene sve lokalne zajednice i nadležna ministarstva, jer je zbog ujeda krpelja posljednjih godina raznim bolestima zaraženo mnogo ljudi”, kazao je Šušnjar.

Dodaje da su redovno košenje trave i zaprašivanje najbolji načini borbe protiv ovih paukova.

“Kada je u pitanju Banjaluka, krpelja najviše ima u parkovima, šumarcima i na obali Vrbasa”, kazao je Šušnjar.

Krpelj prenosi lajmsku bolest, encefalitis i još nekoliko veoma opasnih i teških bolesti.

Zaštita

Postoji nekoliko načina da se ljudi zaštite od ujeda krpelja. Neki od njih su:

• Ne hodati po visokoj travi
• Nositi svjetliju odjeću
• Zaštititi se sredstvima protiv ujeda insekata
• Poslije svake šetnje pregledati tijelo

Izvor: Glas Srpske