Isplati li se štediti?

Objavljeno: 29. 11. 2019 u 14:10h

Do unazad par godina banke su takmičile u ponudi kamatnih stopa na štednju ne libeći se ući u otvorene pregovore sa bilo kojim klijentom spremnim da oroči izvjesna sredstva na štedni račun u datoj banci. Naknada od kamatne stope i tada se odnosila na cijenu koju je banka spremna dati klijentu kako bi svoja sredstva čuvao upravo u toj instituciji. Definicija kamatne stope na depozit se nije promjenila od tada, ali od 2008. godine se svakako promjenila njena vrijednost tj. visina prihoda koji klijenti mogu dobiti ukoliko svoj novac drže u određenoj banci.

Do unazad par godina banke su takmičile u ponudi kamatnih stopa na štednju ne libeći se ući u otvorene pregovore sa bilo kojim klijentom spremnim da oroči izvjesna sredstva na štedni račun u datoj banci. Naknada od kamatne stope i tada se odnosila na cijenu koju je banka spremna dati klijentu kako bi svoja sredstva čuvao upravo u toj instituciji. Definicija kamatne stope na depozit se nije promjenila od tada, ali od 2008. godine se svakako promjenila njena vrijednost tj. visina prihoda koji klijenti mogu dobiti ukoliko svoj novac drže u određenoj banci. Zašto od kamatnih stopa ne možemo zaraditi jednako kao nekad prije i kakve to veze ima sa 2008. godinom? Naime velika ekonomska kriza koja je uzdrmala svjetska tržišta od 2008. godine reflektovala se smanjenom tržišnom aktivnošću. Kako bi ublažile pad tržišne aktivnosti, centralne banke namjerno su smanjivale referentne kamatne stope u želji da demotivišu investitore da novac drže u bankama. Investitori su podsticani da ulažu u realni sektor čime je ublažen pad investicija evidentan za taj period. Paraleno sa padom kamatnih stopa na depozite, padaju i kamatne stope na kredite pa se i građevinski sektor počinje oporavljati. Naime, nastupio je period pogodan za potrošače u smislu jeftinijih kamatnih stopa na kupovinu nekretnina i pokretne imovine, ali i za državu u smislu povećane privredne aktivnosti jer se novac u opticaju kontinuirano obrće i ekonomija se oporavlja od udaraca koje je zadala ekonomska kriza. No, čini se da po ovoj šemi jedino ne profitiraju štediše tj. postavlja se pitanje da li se štednja uopće isplati i da li na nju uopće možemo gledati kao na investiciju? Od 2015. godine švajcarska, evropska i japanska centralna banka na štednju primjenjuju negativne kamatne stope što znači da njihova referentna vrijednost pada ispod 0, kolika je bila u periodu nakon ekonomske krize. To znači da ove centralne banke na svojevrstan način počinju naplaćivati čuvanje novca svojih klijenata. Iako naša zemlja ne dijeli takvu sudbinu tj. referentne kamatne stope na depozite su još uvijek pozitivne, one jesu značajno manje u odnosu na neke ranije godine. Primjera radi, za oročenja na 12 mjeseci prosječna kamatna stopa koju nudi naše tržište je 0,43% za štednju u domaćoj valuti, odnosno 0,39% za štednju u eurskoj valuti. Poređenja radi, kamatna stopa na oročenu štednju u KM valuti u decembru 2012. godine iznosila je 2,1%, dok je taj postotak za štednju u EUR valuti iznosio 2,4%. Na prvi pogled, štednja danas se ne čini kao investicija na kojoj možete značajno profitirati. No, s druge strane, podaci Centralne banke BiH govore o tome kako štednja u našoj zemlji kontinuirano raste. Prema izvještaju iz septembra 2019. godine, ukupni depoziti građana iznosili su 12,89 milijardi KM. U odnosu na isti period prethodne godine ukupna štednja porasla je za 1,6 milijardi KM ili 8,9%, a 55,2% ukupne štednje čine depoziti stanovništva. Čini se da su građani mišljenja da se ipak isplati štediti, a zašto su u pravu? Na ovom mjestu najprije možemo povući element sigurnosti. Naime, bankarski sektor pokazuje izvjesnu zrelost i stabilnost što ulijeva povjerenje klijenata da štede u bankama uprkos niskim kamatnim stopama. Naime, element sigurnosti zamjenjuje element profitabilnosti. Pored sigurnosti štednih uloga, jako bitan segment jeste i planiranje koje je svojstveno za savremenog čovjeka. Tipično za modernog čovjeka je i planiranje investicija i donošenje odluka kada su krupniji ulozi u pitanju poput kupovine stana u nekom budućem periodu ili sklanjanje ušteđevine na stranu za neke buduće investicije. Zasigurno da je to danas dosta jednostavnije sa bankama koje su svoje poslovanje digitalizovale i stavile na jedan viši nivu kada je dostupnost informacija klijentu u pitanju. Naime, klijent danas može kroz mobilnu aplikaciju pratiti stanje svog štednog uloga dok je novac istovremeno na sigurnom. Primjer takve aplikacije jeste mobilno bankarstvo ProCredit Bank koje povezuje sve račune koje klijent ima u banci, uključujući i štedne račune tako da klijent u svakom momentu može da prati stanje svoje štednje, kako oročene tako i štednje po viđenju. To zapravo znači da, ukoliko se malo više potrudite i razmotrite dobro ponude na bankarskom tržištu, pored sigurnosti, jer štednja jeste najsigurnija u banci sa sigurnim kapitalom kao što je njemački, štednju možete uvijek imati na oku uz adekvatnu internet platformu ili mobilnu aplikaciju.

Zašto od kamatnih stopa ne možemo zaraditi jednako kao nekad prije i kakve to veze ima sa 2008. godinom?

Naime velika ekonomska kriza koja je uzdrmala svjetska tržišta od 2008. godine reflektovala se smanjenom tržišnom aktivnošću. Kako bi ublažile pad tržišne aktivnosti, centralne banke namjerno su smanjivale referentne kamatne stope u želji da demotivišu investitore da novac drže u bankama. Investitori su podsticani da ulažu u realni sektor čime je ublažen pad investicija evidentan za taj period.

Paraleno sa padom kamatnih stopa na depozite, padaju i kamatne stope na kredite pa se i građevinski sektor počinje oporavljati. Naime, nastupio je period pogodan za potrošače u smislu jeftinijih kamatnih stopa na kupovinu nekretnina i pokretne imovine, ali i za državu u smislu povećane privredne aktivnosti jer se novac u opticaju kontinuirano obrće i ekonomija se oporavlja od udaraca koje je zadala ekonomska kriza. No, čini se da po ovoj šemi jedino ne profitiraju štediše tj. postavlja se pitanje da li se štednja uopće isplati i da li na nju uopće možemo gledati kao na investiciju?

Od 2015. godine švajcarska, evropska i japanska centralna banka na štednju primjenjuju negativne kamatne stope što znači da njihova referentna vrijednost pada ispod 0, kolika je bila u periodu nakon ekonomske krize. To znači da ove centralne banke na svojevrstan način počinju naplaćivati čuvanje novca svojih klijenata.

Iako naša zemlja ne dijeli takvu sudbinu tj. referentne kamatne stope na depozite su još uvijek pozitivne, one jesu značajno manje u odnosu na neke ranije godine. Primjera radi, za oročenja na 12 mjeseci prosječna kamatna stopa koju nudi naše tržište je 0,43% za štednju u domaćoj valuti, odnosno 0,39% za štednju u eurskoj valuti. Poređenja radi, kamatna stopa na oročenu štednju u KM valuti u decembru 2012. godine iznosila je 2,1%, dok je taj postotak za štednju u EUR valuti iznosio 2,4%. Na prvi pogled, štednja danas se ne čini kao investicija na kojoj možete značajno profitirati.

No, s druge strane, podaci Centralne banke BiH govore o tome kako štednja u našoj zemlji kontinuirano raste. Prema izvještaju iz septembra 2019. godine, ukupni depoziti građana iznosili su 12,89 milijardi KM. U odnosu na isti period prethodne godine ukupna štednja porasla je za 1,6 milijardi KM ili 8,9%, a 55,2% ukupne štednje čine depoziti stanovništva.

Čini se da su građani mišljenja da se ipak isplati štediti, a zašto su u pravu?

Na ovom mjestu najprije možemo povući element sigurnosti. Naime, bankarski sektor pokazuje izvjesnu zrelost i stabilnost što ulijeva povjerenje klijenata da štede u bankama uprkos niskim kamatnim stopama. Naime, element sigurnosti zamjenjuje element profitabilnosti. Pored sigurnosti štednih uloga, jako bitan segment jeste i planiranje koje je svojstveno za savremenog čovjeka. Tipično za modernog čovjeka je i planiranje investicija i donošenje odluka kada su krupniji ulozi u pitanju poput kupovine stana u nekom budućem periodu ili sklanjanje ušteđevine na stranu za neke buduće investicije. Zasigurno da je to danas dosta jednostavnije sa bankama koje su svoje poslovanje digitalizovale i stavile na jedan viši nivu kada je dostupnost informacija klijentu u pitanju. Naime, klijent danas može kroz mobilnu aplikaciju pratiti stanje svog štednog uloga dok je novac istovremeno na sigurnom.

Primjer takve aplikacije jeste mobilno bankarstvo ProCredit Bank koje povezuje sve račune koje klijent ima u banci, uključujući i štedne račune tako da klijent u svakom momentu može da prati stanje svoje štednje, kako oročene tako i štednje po viđenju. To zapravo znači da, ukoliko se malo više potrudite i razmotrite dobro ponude na bankarskom tržištu, pored sigurnosti, jer štednja jeste najsigurnija u banci sa sigurnim kapitalom kao što je njemački, štednju možete uvijek imati na oku uz adekvatnu internet platformu ili mobilnu aplikaciju.

Banjaluka.com

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.