Životinje inteligentnije nego što se misli

Objavljeno: 26. 6. 2012 u 08:27h

Visoka inteligencije nije razvijena samo kod primata, imaju je i delfini i psi.

Mozak delfina potpuno se razlikuje od ljudskog, naročito u oblasti neokorteksa, dijelu mozga odgovornog za više funkcije poput zaključivanja i svjesne misli.

Delfini i ljudi međusobno su veoma udaljeni – posledni daleki zajednički predak živio je prije 95 miliona godina. U pogledu inteligencije, društvenog ponašanja i komunikacije, međutim, pojedini istraživači tvrde da su delfini isto toliko bliski čovjeku koliko i njegovi rođaci među majmunima i čovjekolikim majmunima – možda i bliži.

„Razumiju pojmove poput nule, apstraktne pojmove. Rade sve što rade šimpanze i što mogu bonobo majmuni“, rekla je Lori Marino, stručnjakinja za neuronauke sa univerziteta Emori, koja se specijalizovala za delfine. „Činjenica je da su oni nama toliko različiti i toliko slični u isto vrijeme.“

Posljednjih godina, istraživači su otkrili da misaoni proces kod životinja nije pitanje blizine srodstva s ljudima. Ne morate biti primat da bi ste bili pametni, kažu oni.

Mozak delfina nije ni u čemu sličan ljudskom, rekla je Marino. Ipak, „što više o njima učite, više shvatate da imaju kapacitet i karakteristike na koje mislimo kada mislimo na ljudsku osobu“, dodaje ona.

Delfini prepoznaju svoj odraz u ogledalu i imaju osjećaj društvenog identiteta. Ne samo da znaju ko su, već imaju svijest o tome ko, gdje i šta su njihove grupe. Oni međusobno komuniciraju i shvataju osjećanja i zdravlje drugih delfina takvom brzinom da se čini da su međusobno povezani onlajn, rekla je Marino.

Životnjska inteligencija „nije linearna stvar“, rekao je istraživač sa univerziteta Đuk Brajan Her, koji je izučavao bonobo majmune – jedne od najbližih čovjekovih rođaka, i pse, koji to nisu.

„Zamislite je kao kutiju sa alatima“, rekao je on. „Pojedine vrste imaju nevjerovatan čekić. Neke nevjerovatan šrafciger“.

Za pse, najveća alatka je opsesivno posmatranje ljudi i njihova sposobnost da razumiju ljudsku komunikaciju, rekao je Her. Na primjer, ljudsko pokazivanje psi razumiju toliko savršeno da nije važno da li je izvršeno nogom ili rukom, dok to nije tačno za šimpanze, rekao je Her, čija će knjiga „Genije pasa“ uskoro izaći.

A tu su i slonovi.

Oni osjećaju empatiju, pomažu jedan drugom i zajedno rade. U klasičnoj igri saradnje, u kojoj je uslov da se dobije hrana da dvije životinje vuku suprotne krajeve kanapa istovremeno, slonovi su naučili da to čine mnogo brže od šimpanzi, rekao je istraživač Džoš Plotnik, glavni istraživač slonova fondacije Zlatnog trougla azijskih slonova na Tajlandu.

U pogledu empatije i spasavanja napredniji su od majmuna, rekao je Plotnik. U divljini, on je video kako se slonovi zaustavljaju i rade zajedno kako bi spasili drugog slona koji je pao u jamu.

Izvor: ATV

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!