“Put oko svijeta u 180 jezika”

Francuz Anri Gurso napisao je novi riječnik “Put oko svijeta u 180 jezika” koji sadrži sve ključne rečenice pomoću kojih vas mogu svuda razumjeti. U riječniku i srpska ćirilica.

Pitati za ulicu na svahiliju, iznajmiti sobu na moldavskom ili naručiti jelo na baskijskom jeziku, ništa lakše uz novi riječnik “Put oko svijeta u 180 jezika” (Le Tour du Monde en 180 langues) koji sadrži sve ključne rečenice pomoću kojih vas mogu svuda razumjeti.

Autor ovog prvog ovakvog višejezičkog riječnika na svijetu, koji okuplja gotovo sve strane i regionalne jezike, jeste Francuz Anri Gurso, neumorni globtroter i poliglota, nekadašnji kadar Er-Fransa, koji je već izdao nekoliko jezičkih riječnika.

Ovaj Tulužanin je četiri godine radio na ovoj knjizi, podijeljenoj po jezicima i zemljama, zajedno sa brojnim lingvistima i prevodiocima.

Јedina mana riječnika od 850 strana je njegova težina. Teško da će ga neko ponijeti sa sobom u svom koferu ili ruksaku. Ali, i za to će uskoro postojati rješenje. Naime, radi se na aplikaciji za mobilne telefone i tablete, što će cijelu stvar pojednostaviti, kazao je autor u izjavi za AFP.

Sa svojih 200 rečenica upotrebljivih u svakodnevnom životu po idiomu, čitalac otkriva glavne svjetske jezike i one manje poznate, ali i evropske i druge regionalne jezike.

“Јednim pogledom upoznati pismo (ćirilicu, latinicu…) svih tih jezika, to je fantastično”, kazao je Gurso.

“Nisam znao na primjer da se srpski može pisati latinicom i ćirilicom ili kurdski i berberski arapskim i latiničnim slovima. U Indiji, pojedini jezici, oni koji se govore blizu pakistanske granice, mogu, takođe, da imaju dvije grafije”, naveo je ovaj entuzijasta, dodajući da je prilikom štampanja najteže bilo upravo naći neka “egzotična” slova.

Za čitaoce će to predstavljati najveći problem, jer će im vjerovatno biti teško da dešifruju rečenice u izvornom pismu, posebno ako nisu, na primjer, vični gruzijskom, arapskom ili jeziku maithili koji se govori u Nepalu.

Gurso, međutim, u tome ne vidi nikakvu prepreku: “Kada ste blokirani na Himalajima, umjesto da se sporazumijevate rukama, možete da zatražite hranu i smještaj tako što ćete lokalnom sagovorniku pokazati prstom na datu rečenicu”.

“A, uvijek se može naći neko ko umije da čita”, dodao je on.

Izvor: Agencije