Prijeti nam glad!

Posljedice katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH građani će osjećati i deceniju, a direktne i indirektne štete mjeriće se milijardama maraka, ocjena je ekonomskih i poljoprivrednih stručnjaka u BiH.

Naročite posljedice osjetiće se u poljoprivredi i agroindustriji jer su poplavljene gotovo sve najplodnije obradive površine, posebno u Posavini i Semberiji, namijenjene ratarskoj, povrtlarskoj i voćarskoj proizvodnji.

Zagađenje tla

Duljko Hasić, ekonomski stručnjak u Vanjskotrgovinskoj komori (VTK) BiH, kaže da se već sada može konstatovati da je stradao veliki dio stočnog fonda i individualnih poljoprivrednih gazdinstava, kao i ionako siromašna industrija.

“Među njima su i vodeći proizvođači i izvoznici, poput „Natron Hayata“ Maglaj i GIKIL-a Lukavac, kao i brojni manji privredni subjekti, kao što su „GMP Kompani“ Laktaši, „Nova forma“ Bosanski Šamac, FOD Šekovići, „Krivaja Metali“ Zavidovići, „Malagić“ Živinice, „Krin“ Zenica i mnogi drugi”, navodi Hasić.

Dugoročne posljedice osjetiće se, kaže Hasić, i zbog ogromnih sredstava koja će biti neophodna za sanaciju uništenih i oštećenih cesta, mostova, građevinskih proizvodnih i stambenih objekata.

“Za sanaciju štete biće potrebno nekoliko godina, a osnovni radovi na sanaciji trajat će mjesecima da bi se objekti sredili, popravila komunalna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, omogućila električna energija i cestovna infrastruktura”, ističe Hasić.

Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja mljekara FBiH, osim na ogromne štete nanesene stočarskoj proizvodnji, upozorava i na opasnost dugoročnog zagađenja tla te moguću glad u BiH!

Strah od poskupljenja

“Ukoliko se na vrijeme ne angažiraju stručni timovi i ne pošalju na teren da bi posljedice koliko-toliko bile ublažene, imat ćemo glad u BiH. To, izgleda, nekima odgovara. Trebaće više od 10 godina, uglavnom žitnicama BiH, Semberiji i Posavini, da se oporavi zemljište i ponovo pokrene razvoj ovih kultura”, kazao je Nikšić.

Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH, ističe da će posljedice aktuelnih poplava biti izražene i u kvalitetu hrane.

“Ne da ćemo samo 10 godina imati dekontaminirano tlo, sigurno ćemo ove godine imati i manjak poljoprivrednih proizvoda, a o cijenama, odnosno poskupljenjima, da i ne govorim”, kazao je Lakota.

Peradari će se teško i dugo oporavljati od gubitaka

Ogromne su štete i u peradarskoj industriji. Nebojša Rakić, direktor Poslovnog udruženja „Zajednica živinara RS“ iz Srpca, kaže da će se peradari teško i dugo oporavljati od gubitaka.

“Ova firma imala je totalnu štetu na mješaoni stočne hrane, u vodi se ugušilo 35.000 jednodnevnih pilića, prinudno je zaklano 8.000 koka iz farme za roditeljska jata, a ogromna šteta je i na rezervama stočne hrane”, precizirao je Rakić.

Totalnu štetu, takođe u višemilionskom iznosu, imala je i firma „Ineks-kop“ iz Šamca, u kojoj je potopljena mješaona stočne hrane i 385 krava.

U firmi „Iradija“ iz Laktaša šteta na objektima i opremi procijenjena je na 550.000 maraka, a u „Agromiksu“ iz Doboja stradala je farma sa 14.000 koka nosilja i mješaonom stočne hrane, što se procjenjuje na više od pola miliona KM.

Izvor: Avaz