Preduzetnice uprkos preprekama idu prema cilju

Katarina Jovanović, vlasnica Konjičkog kluba “Paddock” kod Banjaluke, priznaje kako žene u poslovanju nailaze na mnogo problema, najviše što se tiče nerazumijevanja, a i druge preduzetnice kažu da ulažu mnogo truda u poslove kojima se bave, a dobiju malo podrške.

Ipak, pomaka u ženskom preduzetništvu i te kako ima, a i preduzetnice međusobnom saradnjom i edukacijom nastoje ojačati tu sferu.

“Iako živimo u 21. vijeku, još imamo podjelu na muške i ženske poslove, ali nema nijednog zanimanja u današnje vrijeme koje ravnopravno ne mogu obavljati muškarci i žene”, smatra Jovanovićeva.

Ona ističe da je na našim prostorima sve prepušteno pojedincima, te da očekuje institucionalnu podršku, da se uključe ministarstva, lokalne zajednice i drugi kako bi više pomogli ženama u preduzetništvu. Razlika između stvarnog stanja i zakonom garantovane ravnopravnosti evidentna je i u mnogim segmentima ekonomskog djelovanja.

“Problem je u nedosljednom sprovođenju zakona vezanih za preduzetništvo i u nepostojanju strategije razvoja ženskog preduzetništva kao posebnog akta koji bi više obavezivao vlast i mnogo više nudio konkretnu pomoć, kao i nepostojanje fonda za razvoj ženskog preduzetništva”, naglašava Marijana Lukač, direktorica Gender centra Republike Srpske.

Dodaje da je na početku i na kraju svega naš mentalitet, koji još ne prepoznaje ženu kao poslodavca, koja ima jednake intelektualne i menadžerske sposobnosti kao njen muški kolega, te da tako kočimo napredak i razvoj cjelokupnog društva.

Žene rade u domaćinstvu, u poljoprivredi, na porodičnom gazdinstvu, ali nemaju status samozaposlenih i zaposlenih, niti prava iz takvih statusa.

“U periodu od 2011. do 2016. godine evidentan je napredak u djelovanju na unapređenju položaja žena u preduzetništvu”, kaže Lukačeva, dodajući da je tome doprinijelo integrisanje pitanja ravnopravnosti polova u strateške okvire u oblasti malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, ruralnog razvoja i tako dalje.

Podaci kojima raspolaže Gender centar Vlade RS potvrđuju da ambijent za razvoj preduzetništva žena u RS ipak nije dovoljno podržavajući. Na putu za započinjanje vlastitog posla, žene se suočavaju s brojnim preprekama.

“Nepovoljna percepcija žena kao preduzetnica je jedan od ključnih otežavajućih faktora, a uzrokovana je duboko ukorijenjenim tradicionalnim stereotipima o ulogama i odgovornostima žena u društvu”, smatra Lukačeva, naglašavajući da je preduzetništvo žena potrebno podržavati sistemski, kroz kreiranje i dosljedno sprovođenje javnih politika, kao i posebnih programa, projekata i mjera podrške.

Na osnovu saznanja Gender centra, specifičnosti preduzetništva žena se ogledaju kroz održivost radnih mjesta koja otvaraju žene, veću brigu za zaposlene i njihove međusobne odnose, veću usmjerenost na zadovoljstvo kupaca i klijenata, i razvoj sposobnosti zaposlenih, timski rad, pažljivo i odgovorno donošenje odluka u vezi s poslovanjem i dr.

Prema riječima Lukačeve, kod žena preduzetnica posebno je zapažen razvijeni osjećaj socijalne odgovornosti prema zajednicama u kojima djeluju, zbog čega značajno doprinose njihovom socio-ekonomskom razvoju. Ona kaže da je naše društvo prepoznalo svježu žensku energiju, koja je evidentno doprinijela osnaživanju društva, kako njegovog ekonomskog tako i socijalnog aspekta, ali je neophodno učestvovanje žena u kreiranju i donošenju zakona.

Kako nam je ispričala Nada Budiša, sekretarka Savjeta za žensko preduzetništvo Područne privredne komore RS, potrebno je djelovanje iz pravca zakona, a ne obrnuto.

“S našim mentalitetom i stereotipima koji vladaju nećemo dovesti do pozitivnih promjena. Da bi uopšte došlo do promjena uvijek je na prvom mjestu edukacija. Zato je i naše djelovanje stavilo akcenat na edukaciju, odnosno permanentno učenje”, poručuje Budiša, dodajući da zahvaljujući edukacijama koje organizuju postižu uspjeh, jer pomoću projekata dolazi do rezultata i pomaka u ovoj oblasti.

Prema njenim riječima, preduzetnice mogu uticati na kreiranje poslovnog ambijenta i one to već i čine zahvaljujući zahtjevima, zalaganjima i djelovanju kroz Savjet za žensko preduzetništvo.

“Uticale su na neke mjere Ekonomske politike RS, ali i na sadržaj Strategije razvoja malih i srednjih preduzeća RS za period 2016 – 2020. godine, u kojoj je predviđena podrška razvoju ženskog preduzetništva”, objašnjava Budiša, ističući da su planirana bespovratna sredstva za podršku ženskom poslovanju kroz edukaciju, konferencije, organizovanje okruglih stolova, izložbi i slično.

Preduzetnice se međusobno udružuju i stvaraju mnoga udruženja, kako na nivou RS, tako i BiH, pa i regionalno, a u okviru postojećih struktura sklapaju protokole o saradnji.

“Položaj žena preduzetnica sigurno nije komforan, ali je mnogo bolji ili barem vidljiviji nego ranije. Sada su one svjesne ko su, gdje su, šta im smeta, gdje da se obrate, ko i kako im može pomoći. Vrlo je važno donošenje i sprovođenje strategije razvoja ženskog preduzetništva i uvažavanje zahtjeva preduzetnica, kao i aktivno djelovanje savjeta, udruženja i razvojnih agencija na realizaciji njihovih zahtjeva”, smatra Budiša.

Ona kaže da su još daleko od cilja, ali znaju put kojim treba da idu, pa će sigurno stići do njega.

Struktura zaposlenosti

Učešće žena i muškaraca u zaposlenosti u malim i srednjim preduzećima 2015. godine u RS

61% muškarci

79.037 radnika

39% žena

50.738 radnica

Struktura vlasništva

Žene u strukturi vlasništva nad malim i srednjim preduzećima i zanatsko-preduzetničkim radnjama (podaci Gender centra)

29% 2013. godine

27,67% 2014. godine

27,65% 2015. godine

Izvor: Nezavisne