Magistar-doktorand sa sinovima podigao zavidnu farmu prasadi (Foto/Video)

Stojan Marinković iz sela Crkvina kod Šamca, još od 1995. godine, bavi se uzgojom i tovom prasadi.

Zajedno sa svoja tri sina, majkom i suprugom. Kako sam Stojan kaže, ozbiljniji počeci ove proizvodnje sežu od 2005.godine, i to sorte Landras Jokšir.

           “Iskreno, rečeno, proizvodnja prasadi za priplod i tov je poprilično teška, ali od nje može da se živi. Pogotovo, kada se time bavi porodično.”

Cijela porodica radi na farmi

A, kod Stojana je baš tako, tri sina, supruga i majka, svi su uključeni u proces proizvodnje. Ako ste pomislili da su oni po osnovnom profilu stočari, prevarili ste se. Stojan trenutno sprema doktorat, magistrirao je u oblasti reprodukcije životinja, a njegova supruga je profesor fizike i svaki dna ide na posao u udaljeni Maglaj. I ova porodica sve uspije stići i biti uzorno gazdinstvo. I ne samo baviti se uzgojem svinja, već i vlastitom proizvodnjom hrane za tov.

Sami proizvode hranu za prasad

“Obrađujemo zemljište i proizvodimo vlastite žitarice, te sami pravimo hranu za tov za naših, u prosjeku, 55 krmača uz logistiku i cca 1200 prasadi godišnje. Što se tiče stanja na farmi, zadovoljan sam, ali cijenu i plasman, na žalost, diktiraju drugi, uprkos svemu, što mi proizvođači pokušavamo učiniti.”

Zadovoljan subvencijama Ministarstva

Marinković je zadovoljan i zaokretom Ministarstva poljoprivrede, kada su u pitanju subvencije i premije, te kaže:

“Subvencije Ministarstva su sada okrenute prema nama, više nego što je to ranije bio slučaj i nadamo se da će se još i više shvatiti problemi i da ćemo imati bolje uslove od sadašnjih.”

Usmjeriti kapacitete da mladi ostanu na zemlji

Na pitanje, da li su sinovi zainteresovani za posao, koji obavljaju, Marinković je iskren, pa kaže:

“Sinovi su zainteresovani za ovo, za sada, jer od toga živimo. Ovo je vrlo zahtjevan posao, gdje nema ni sveca ni petka, od njega zaista može da se živi, međutim, moraš stalno biti prisutan. S obzirom da smo agrarna zemlja moramo usmjeriti sve kapacitete u ovom smjeru i mladi čovjek mora osjetiti da je njegova budućnost vezana za proizvodnju i da okrene svoje usavršavanje u tom smjeru. Da bude stimulisan i ostane na zemlji i selu.”

Ministarstvo podržava ovakve proizvođače

Zoran Maletić, pomoćnik ministra za poljoprivredu i ruralni razvoj, koji je posjetio farmu “Marinković i sinovi” kaže da se uposleni u ovom resoru Ministarstva sa Stojanom dugo znaju i dugo sarađuju.

“Znamo čime se bavi čitavo vrijeme i ono što možemo reći je da je ovo jedan dobar primjer proizvođačke prakse, gdje sa optimalnim kapacitetom od pedesetak krmača (svinja) može da se živi solidno od poljoprivrede. Naravno, radna snaga je u okviru gazdinstva, zaposleni su svi članovi porodice i oni su zadovoljni svojom proizvodnjom i kažu da mogu solidno živjeti od ove proizvodnje.”

Ono što njih muči sa jedne strane jeste taj prekomjeran uvoz smrznutog mesa, gdje se zagušuje tržište RS i BiH i to je ono na čemu treba poraditi u narednom periodu.

“Ono što želim napomenuti jeste da Vlada RS, preko resornog Ministarstva podržava ovakve proizvođače. Mi imamo konstantno podsticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Podsticaje po grlu, odnosno po krmači, na godišnjem nivou su prošle godine iznosili nekih 70 KM po krmači, sa čime su proizvođači bili zadovoljni. Nastojaćemo da i ove godine, ako ne uspijemo povećati taj podsticaj, da on bude na prošlogodišnjem nivou.”