Gužve u poljoprivrednoj apoteci: Pripreme za jesenju sadnju (Foto)

Mnogi poljoprivrednici dolaskom jeseni počinju da razmišljaju o jesenjoj sadnji i da se spremaju za nju. Ove godine te aktivnosti su počele i prije što nam je jesen pokucala na vrata, te se u poljoprivrednoj apoteci na banjalučkoj Tržnici gužve već mogu primijetiti.

Ukoliko ste ljubitelj domaće hrane i željeli biste posaditi nešto za svoje potrebe, dobra vijest za vas je da vrtne gredice do proljeća ne moraju ostati prazne. Određene biljke mogu da podnesu hladnije vremenske uslove, a vi biste trebali da se odlučite upravo za takve, pa će uživanje u vrtu moći da se nastavi. Idealne vrste za ovu sadnju su: bijeli luk, crveni luk, zelena salata, endivija, rotkvica, špinat, matovilac. Ovom sadnjom obezbijedićete svježe povrće za vlastitu porodicu tokom kasne jeseni, zime i rano u proljeće, iz vlastite bašte.

Razgovarali smo sa Igorom Šurlanom, stručnim licem poljoprivredne apoteke na Tržnici i saznali šta se može naći u njihovoj ponudi i šta je to što ljudi najviše kupuju.

“Mi trenutno prodajemo sadni materijal koji se sadi u jesen, a tu su razne sorte luka, blitva, špinat, u sjemenskim kesicama. U ponudi su i pakovanja graška od 100 do 500 grama. Trenutno je u fokusu i ambalaža za zimnicu, a naše dame znaju da mi u ovom periodu imamo i veliki izbor lukavica cvijeća, kao što su zumbuli, narcis, tulipani, ljiljani, anemoni i ostalo cvijeće. Ono se sad obavezno sadi, kako bi u februaru već cvjetalo i trajalo cijelo proljeće.”

Sjemenske kesice koje se mogu ovdje pronaći su, kako kažu, provjerenog kvaliteta, gramature od 50 do 500g.

Da bi počeli konkretni radovi u baštama, potreban je kišni period i malo niže temperature. Zemljište se može pripremati onda kada zemlja ima dovoljno vlage, a korisno je znati i da je jesenja sadnja dublja od proljetne, jer posađene kulture trebaju da opstanu zimi. Najbolji period za sadnju je oktobar mjesec, koji nam uskoro dolazi.

Pitali smo Šurlana i za savjet o plodoredu.

“Problem istog zemljišta se rješava plodoredom, odnosno mijenjanjem mjesta sadnje kulturama. To znači da istu kulturu ne sadimo svaki put na istom mjestu. Na mjestu gdje su sađene mahune i grašak je plodno zemljište, dosta je azotno zbog kvržica koje su ostale u zemljištu i dosta kultura bi moglo dobro napredovati ako se posadi na njihovom mjestu. Ne valja saditi na istom mjestu kulture iz iste porodice. Ljudi npr. sade stalno na jednom mjestu krompir, paradajz i slično, a ne bi trebalo.”

Zimski period nije povoljan za štetočine i bolesti, tako su biljke u većoj mjeri zaštićene nego na visokim temperaturama. Jedino bi trebalo, kako smo saznali u apoteci, u procesu pripreme, zemljište zaštititi insekticidom.

“Naši proizvođači često, pogotovo “hobisti” umjesto mineralnog koriste stajska đubriva. Stajsko đubrivo ako se dobro ne preradi, dobro ne prosije, ono je puno larvi i štetnih insekata koje uđu u zemljište i izgrizaju korijen biljaka. Upravo iz tog razloga savjetujem upotrebu insekticida”, rekao nam je Šurlan.

Banjaluka.com