Na gubitku radnici i država, ruke trljaju jedino poslodavci

U Srpskoj ima oko 80.000 ljudi koji su zaposleni na crno zbog čega, osim samih radnika, država godišnje gubi stotine milione maraca, procjene su sindikata.

Gotovo svake godine bude promenjen neki zakon koji bi suzbio rad na crno, ali do sada nijedna institucionalna mjera nije dala značajno rješenje.

Sindikalne procjene o broju onih koji rade na crno približne su onima kojima raspolažu i institucije.

“U Srpskoj više od 60.000 ljudi radi na crno kako bi sebi i/ili svojoj porodici obezbedili egzistenciju” – rekao je ranije bivši direktor Zavoda za zapošljavanje RS Milko Čolaković.

Kao jedan od osnovnih uzroka tome u cijeloj BiH Čolaković vidi i u pasivnosti inspekcijskih organa prema sivoj ekonomiji.

“Imam običaj da u šali kažem da u BiH nije sve crno; ekonomija je siva” – rekao je Čolaković.

Ovlaštenja

U Inspektoratu RS ukazuju na određene zakonske izmene kako bi kontrole nadležnih organa bile što efikasnije.

Ovlaštenje da kontrolišu prijavljivanje radnika dobili su svi inspektori Inspektorata RS, kao i inspektori Poreske uprave RS i Republičke uprave za igre na sreću, a do sada je te kontrole obavljala samo inspekcija rada.

Izmjenjena je i odredba koja je poslodavcu ostavljala mogućnost da u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora o radu prijavi radnika.

“U praksi je to dovodilo do zloupotreba, gdje su poslodavci, u trenutku kontrole tvrdili da je radnik počeo sa radom pre par dana i tek onda u ostavljenom roku regulisali radni status radnika. Sada prijavu za registraciju poslodavac podnosi najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, čime se značajno smanjuju mogućnost potencijalnih manipulacija” – kaže Dušanka Makivić, portparol Inspektorata RS.

Efikasnost

Tvrdi da postoje pozitivni pomaci kada se uporede podaci za 2016. i 2017. godinu. U 2016, kada je kontrolu rada na crno obavljala samo inspekcija rada, po osnovu ugovora o radu kontrolisano je 12.500 radnika zatečenih na radu, od čega 803 radnika nisu imala zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

U 2017, kada su sa kontrolama zaključivanja ugovora o radu počeli i inspektori drugih inspekcija Inspektorata, kontrolisano je 14.219 radnika, dok je broj radnika zatečenih bez ugovora o radu manji, odnosno prema preliminarnim podacima za 2017, inspektori su na radu zatekli 531 radnika bez ugovora o radu.

Angažovanje radnika na crno najčešće je utvrđeno u oblastima ugostiteljstva, trgovine, eksploatacije i prerade drveta, te uslužnim djelatnostima.

Identifikacija

Jedna od novina koja je, između ostalog, predviđena kao mjera u suzbijanju rada na crno, jeste uvođenje elektronskih identifikacionih kartica za radnike.

“Kartice će da olakšaju rad inspektorima jer će pregledom podataka koji se nalaze na kartici moći pratiti ne samo trenutni status radnika, nego i istoriju kretanja radnika kod poslodavaca. Na ovaj način bilo bi lakše identifikovati i pojave poput čestog prijavljivanja i odjavljivanja radnika kod istog poslodavca, što bi ukazivalo na druge potencijalne zloupotrebe”– dodaje Makivićeva.

Iz Ministarstva finansija RS najavljeno je da bi pravilnik o izgledu elektronskih identifikacionih kartica za radnike trebalo da počne sa primenom od 1. februara. Nakon toga treba da budu izrađene kartie za svakog radnika, što takođe zahtjeva vrijeme, pa nije poznato kada će početi njihova primjena u praksi.

Poslodavci protiv kartica

Unija udruženja poslodavaca smatra da su elektronske kartice za radnike nepotrebne, te podsjećaju da su bili protiv toga.

“Svaki radnik ima ličnu kartu i matični broj. Svaki je uveden u sistem Poreske uprave i lako se podaci mogu provjeriti” – kažu u Udruženju u kojem napominju da je njima cilj da se suzbije rad na crno, odnosno nelojalna konkurencija.

Izvor: Blic/ Tijana Grujić