Koliko se hrane može kupiti za minimalac u BiH, a koliko u Irskoj, Rusiji ili Nigeriji

Standard jedne zemlje najbolje određuje njena minimalna neto plata i procenat koji se od minimalca mora izdvojiti za potrošačku korpu, odnosno za hranu i druge najneophodnije potreba bez klojih čovjek ne može preživjeti..

U Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme mogle su se čuti brojne rasprave i najave vezane za povećanje minimalne plate.Izgledalo je da će građani BiH u novu kalendarsku godinu ući mirniji i plaćeniji.

Minimalna plata u Federaciji BiH je povećana, ali nije dostigla najavljivan iznos od 1.000 KM.

Vlada Federacije BiH krajem prošle godine donijela je odluku o minimalnoj plati, a prema njoj ona iznosi 619 KM.

U Republici Srpskoj minimalna plata je veća, i iznosi 900 KM, ali postavlja se pitanje, uzimajući u obzir aktuelne otkaze i zatvaranje firmi, koliko će uopšte biti održiva.

Tim analitičara Picodija iz Hong Konga provjerio je kako se mijenjala minimalna plata u 67 zemalja svijeta, koliko su rasle cijene osnovnih namirnica i koliko iznosi “korpa za preživljavanje”, odnosno potrošačka korpa sa ograničenim brojem proizvoda u poređenju sa minimalnom platom.

Prema ovom istraživanju u većini zemalja, zaključno s januarom 2024., došlo je do promjene visine minimalnog ličnog dohotka u odnosu na onaj iz januara 2023. godine.

Minimalnu platu skoro sve zemlje su povećavale u određenom iznosu kao odgovor na inflaciju, koja je, očekivano, najsnažnije pogodila, one sa najnižim primanjima.

Minimalac najviše porastao u Argentini

Najmanje su „poskupljeli“ radnici u Francuskoj (3,4%), Njemačkoj (2,8%) i Tajlandu (2,5%), dok su u zemljama poput Španije, Malezije ili Vijetnama vlade zamrznule minimalnu platu ili još nisu odlučile o njenom povećanju.

Kao odgovor na inflaciju, maksimalno povećanje minimalca desilo se u Argentini (138%) i Turskoj (100%).

Iako su predviđanja ekonomskih analitičara da do poskupljenja hrane neće doći u 2024.godini, barem kada je riječ o Evropi, cijena životnih namirnica je rasla u prošloj godini.

Uzevši u obzir osam proizvoda: hljeb, mlijeko, jaja, rižu, sir, meso, voće i povrće, naučnici iz Hong Konga su kreirali korpu osnovnih namirnica.

Pogleda li se spisak, jasno je da je njihova lista proizvoda i više nego skromna, ali na njoj su proizvodi koji u navedenim količinama mogu zadovoljiti minimalne nutritivne potrebe prosječne odrasle osobe za period od jednog mjeseca.

Ukupni trošak “korpe za preživljavanje” na početku 2024. iznosi 420 KM (0,95% više nego prošle godine). U Hong Kongu naprimjer ovaj iznos predstavlja 26 posto neto minimalne plate, dok je početkom prošle godine iznosio 27,4 posto. To znači da je povećanje minimalne plate u ovoj zemlji pratilo rast cijena hrane.

A kakva je u tom pogledu situacija u BiH i drugim zemljama iz našeg okruženja?

BiH bolja od Rusije, na vrhu liste Velika Britanija

Kada je o omjeru potrošačke korpe i minimalne plate riječ, Bosna i Hercegovina je na 35. mjestu, gdje 24,1 % dohotka osoba izdvaja za navedenih osam namirnica.

Hrvatska je na 21. mjestu sa 16,7 %, Slovenija na 17. sa 14,6 %, Crna Gora zauzima 32. mjesto sa udjelom od 22,7 %, dok je Srbija 38. sa 24,9 %, a Sjeverna Makedonija 42. sa 28,9 % izdvajanja za osnovne namirnice.

Najbolji omjer potrošačke korpe i minimalne plate pronalazimo u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Novom Zelandu. U ovim zemljama radnici troše manje od jedne desetine (⅒)minimalne plate na osnovne namirnice.

Bosna i Hercegovina sa svojim postotkom je bolje rangirana od Albanije, Meksika, Rusije, Argentine, Brazila i drugih iz društva obuhvaćenih 67 zemalja.

Statistika je neumoljiva i pokazuje da postoje nažalost i one zemlje u kojima stanovnici čak i na ovako skroman skup proizvoda troše više od polovine minimalne plate. Među njima su Kazahstan (54%), Indija (58,5%), Vijetnam (65,6%) i Jermenija (74,6%), dok u Nigeriji, minimalna radnička plata nije dovoljna ni da cijela pokrije iznos ovih osam namirnica, piše Forbes BiH.

Minimalna plata trebala bi u svakom dijelu svijeta osigurati pokrivanje troškova hrane, stanovanja i zdravstvenog osiguranja, ali kao što se iz navedenih podataka može vidjeti u većini zemalja to ipak nije slučaj.

Izvor: Srpska info