Kako nas pretvaraju u zavisnike: Šokantne tajne prehrambene industrije

Šta ćete pomisliti kad čujete frazu ‘tačka blaženstva’? Vjerovatno na seks! Ipak, to je izraz koji autor Michael Moss koristi da bi definisao sasvim drugu stvar.

Tačka blaženstva je zapravo izraz kojim proizvođači hrane opisuju nivo šećera, masti i soli u prehrambenim proizvodima, a pomoću kojih te namirnice postaju toliko privlačne da im se ponovno vraćamo.

Michael Moss je proveo više od tri godine analizirajući podatke za svoju novu knjigu. Detaljno je otkrio brojne trikove i dobro čuvane tajne industrije.

Sveti gral prehrambene industrije

Razgovarajući sa predstavnicima, naučnicima i tehnolozima najvećih multinacionalnih prehrambenih kompanija otkrio je da je u srcu njihovih korporativnih strategija nesveto trojstvo soli, šećera i masnoća.

Šećer koji na mozak djeluje kao kokain

Jeste li znali da te kompanije koriste rezultate skeniranja mozga magnetskom rezonancom kako bi proučavale osjetilnu moć hrane, pa tako isto područje u mozgu svijetli na isti način kad uzmemo šećer, kao i kad neko uzme kokain?

Sveti gral proizvođača industrijske hrane je postizanje savršene veze između hrane i osjećaja sreće u mozgu.

Strategija stvaranja zavisnosti

Proizvođači koji najviše golicaju tačke blaženstva svojih potrošača generišu daleko najveći profit. Moss je tako tražio od tri najveće kompanije da mu pripreme svoje proizvode sa znatno manjim nivoima tih triju sastojaka.

Šta se dogodi kada pokušaju da naprave krekere sa manje soli?

‘Bez soli su krekeri izgubili svoju čaroliju. Imali su ukus slame i teksturu kartona’, piše autor dodajući kako prehrambena industrija obožava so, sasvim malo skuplju od vode, koja čudesno čini hranu privlačnijom.

Isto se dogodilo i sa supama, mesom i hljebom. Moss kaže: ‘Ako oduzmete tim proizvodima malo soli, šećera ili masti, ne ostaje ništa.’

Zašto je čips danas ukusniji

Vodeći svjetski dobavljač soli, američka kompanija Cargill, melje taj začin u fini prah kako bi brže i jače pogodio nepce, poboljšavajući ‘ukus praška’, objašnjava Moss. Takvim je tehnološkim trikovima čips postao privlačniji nego prije 20 godina.

Izvor: tportal.hr