Isplata 1,5 miliona eura bh. štedišama tek od 1. januara

Fond za nasljedstvo Republike Slovenije tvrdi da će više od 140 korisnika stare devizne štednje Ljubljanske banke iz Glavne filijale Sarajevo do kraja ove godine dobiti odštetu, koja se procjenjuje na oko 1,5 miliona eura. 

Ali, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH Amila Omersoftić tvrdi da će svi koji su dobili informativni obračun dobiti svoj novac 61 dan po prijemu potvrde da je obračun uspješno dostavljen.

 Mala vjerovatnoća

 “Znači, isplate se mogu očekivati od 1. januara sljedeće godine. Slanje obračuna krenulo je 24. oktobra ove godine, stoga je mala vjerovatnoća da će bilo ko primiti bilo šta do kraja ove godine” – istakla je Omersoftić.

U slovenskom fondu napominju da je budžetom Slovenije predviđeno 320 miliona eura koje će krajem ove i u 2017. godini isplatiti štedišama u BiH i Hrvatskoj, odnosno 465 miliona eura, koliko oni očekuju s kamatama.

Ipak, prema riječima Omersoftić, Slovenija nije osigurala sredstva u budžetu za sljedeću godinu.

 “Oni u budžetu imaju predviđeno samo 68 miliona eura, i to za Hrvatsku i našu državu. Samo Hrvatska potražuje oko 100 miliona eura, a za našu državu Sloveniji nedostaje još oko 120 miliona eura. To je sad problem kojeg se mi najviše bojimo, bojimo se spore dinamike isplata. Dakle, to što oni kažu da su obezbijedili 320 miliona eura, je čista laž. Ja provjeravam svaki dan da vidim da nije došlo do rebalansa budžeta Slovenije” – objašnjava Omersoftić.

Omersoftić: Provjeravam budžet Slovenije svaki dan

Dodala je da Slovenija aplikacije za isplatu štednje ne radi po redu, već prema nekom vlastitom kriteriju određuje kome će poslati informativni obračun.

Dopunski podaci

 “Velikom broju štediša još traže dopunske podatke. Kao primjer možemo navesti bračni par iz Sarajeva, koji su oboje imali štednju i žive na istoj adresi. Mužu oni sada traže da dokaže promjenu naziva ulice, a supruzi ne. Također, mnogim štedišama traže da sami objašnjavaju transakcije na knjižicama. Recimo, jedna gospođa imala je upisanu kamatu za 1992. godinu, pa je ta kamata poništena, a njoj traže da ona objasni kako je do toga došlo” – kaže Omersoftić.

Slovenija ne priznaje nasljeđivanje štednje

“Ne priznaju nam donatorske ugovore. Budući da je veliki broj štediša u kasnim godinama, oni poklanjaju svoju štednju djeci. Takvih je slučajeva jako puno, ali Slovenija traži da se to posebno registruje kod čuvara dokumentacije u Sarajevu. Nakon toga opet ne priznaju taj donatorski ugovor, već traže da se uradi punomoć za naplatu. To je problem zato što ako štediša umre u periodu do naplate, onda onaj ko ima punomoć za naplatu, nema više pravo da naplati štednju. Time bi se štednja trajno izgubila, tačnije to bi bio poklon Sloveniji” – zaključila je Omersoftić.

Izvor: Avaz