Da li je rješenje u uvozu radne snage: Na gradilištima naši penzioneri i mladi stranci

Nakon Srbije, najviše stranih radnika u Srpsku dolazi iz Turske, potom iz Bangladeša, i to prvenstveno zbog posla na građevini.

Jedna građevinska firma iz Zvornika već pet godina uvozi radnu snagu iz Bangladeša. Kako kažu, stranci imaju iskustva u poslu, dobro su se pokazali, pa će sa ovom praksom nastaviti i dalje.

“Imamo i domaćih radnika, ali nedostatak nadomjestimo ljudima iz Bangladeša. To su mlađi radnici, od 25 do 35 godina, kvalifikovana radna snaga, sve što nama treba”, priča za Srpskainfo direktor Ivo Jokić.

Ne isplate se, ali nemaju izbora

Precizira da su svi oni u stalnom radnom odnosu, na određeni period odlaze kući da obiđu porodice, a potom se opet vraćaju.

On tvrdi da se zbog raznih troškova strana radna snaga mnogo i ne isplati, ali da nemaju izbora.

“Tim ljudima treba obezbijediti smještaj, pa nas dođe i skuplje, ali naprosto nema radnika koji žele ići na građevinu”, govori Jokić.

I pored svega, u ovoj firmi razmišljaju o uvozu radnika još iz drugih zemalja, na primjer Indije.

U Srpskoj je za zapošljavanje stranih državljana, i za ovu i za narednu godinu, odobrena kvota od 1.400 dozvola. Iz Unije poslodavaca RS više puta su isticali da je taj broj dovoljan za domaće prilike.

Prošle godine u Srpskoj je izdato ukupno 1.447 važećih dozvola, i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, podaci su Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Najviše dozvola upravo je u oblasti građevinarstva – 591, većina je novih dozvola, dok je 99 produženo.

Bolje je držati se domaćih radnika

Predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS, Savo Erić, smatra ipak da puno sreće od uvoza stranaca nema.

“Neke firme koje su uvele radnu snagu pričaju bajke, ali nisu dobile rezultat. Dok vi obezbijedite smještaj, hranu i ostalo, dođe vas kao naš radnik. Što se tiče radnika iz Turske, oni imaju svoje menadžere,. Dolaze grupno i organizovano jer je njihova država našla interes u tome. Oni dovode svoju radnu snagu i vraćaju ih, i to su uglavnom podizvođači”, priča on.

Bolje je zato, smatra on, držati se domaćih radnika.

“Moj stav je da probamo obezbijediti našu radnu snagu, da se ljudi prekvalifikuju i da ih pokušamo platiti više nego sada. Normalno da ne možemo u tome pratiti Evropsku uniju, ali treba raditi na poboljšanju ambijenta, i radnog i političkog. Mislim da uvozna radna snaga nije adekvatna, ti ljudi nisu uklopljeni u naše sisteme. Davno sam rekao da ćemo treću ligu naših radnika plaćati kao prvu, a već smo prvu kategoriju izgubili”, govori Erić.

Najniža plata u Srpskoj

Vlasnik građevinske firme iz Bijeljine, Duško Bojić, takođe se drži domaće radne snage, iako je čine pretežno stariji građevinci.

“Nisam za uvoz, ne mislim da je to neka sreća. Veliki su tu troškovi za hranu, smještaj, treba obezbijediti i prevodioca. Smatram da nam je bolje raditi sa našim radnicima. Mi se snalazimo kako možemo, nema ljudi i zato čuvamo postojeće, starije radnike jer nam trebaju. Imam ljude koji kod mene rade i po 20 godina, imamo i onih koji su već u penziji pa rade po ugovoru o djelu. Sada niko nije višak, svi koji hoće raditi su dobrodošli”, ispričao je Bojić nedavno za Srpskainfo.

Ipak, i dalje je problem pronaći mlađu radnu snagu; djeca neće na zanat, a kvalifikovani radnici odlaze u inostranstvo.

“Mi se oslanjamo na mlađe kadrove koji hoće da uče zanat kod nas na gradilištu. To je neka interna prekvalifikacija. Zidari, tesari, armirači, fasaderi, moleri, to je proizvodna radna snaga koja nosi cijelo društvo i privredu. Svi možemo biti inženjeri i magistri, ali ako nemamo KV stručne radne snage naša privreda ne može napredovati. To je sloj koji nosi društvo”, poručio je on.

Već godinama zvanično najnižu platu u Srpskoj imaju upravo radnici u građevinarstvu. Njihova plata u junu je iznosila 950 KM. Sudeći po statistici, za godinu dana je porasla stotinu maraka, ali to je i dalje 334 KM manje od prosječne plate u Srpskoj.

Dozvole

Za prvih šest mjeseci ove godine, u Srpskoj je izdato 1.236 radnih dozvola od čega u kvotu ulazi 907 radnih dozvola, kažu iz Zavoda za zapošljavanje RS. Od ukupng broja izdatih radnih dozvola koje ulaze u kvotu 782 su nove i 125 produžene radne dozvole. Najviše radnih dozvola izdato je državljanima Turske, Srbije, Bangladeša.

Izvor: Srpska info ^{/ Autor: Nataša Telebak}