Branje gljiva po slikama sa interneta, put do bolnice

Vidjevši priliku za laku zaradu stanovnici RS ove jeseni masovno su krenuli u berbu gljiva, a neke od njih nedovoljno poznavanje ovih šumskim plodova moglo je koštati života.

S obzirom na to da su gljive ove godine rodile kao nikada, šume i proplanci posljednjih dana bili su prepuni berača. Nažalost, tek za mali broj njih može se reći da su poznavaoci gljiva, dok se velika većina u berbu otisnula potkovana “znanjem” sa interneta. Zbog toga broj pacijenata sa simptomima trovanja gljivama u Srpskoj raste iz dana u dan.

Na Klinici za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra RS u periodu od 23. do 28. septembra zbog trovanja gljivama primljeno je 27 pacijenata iz Banjaluke, Laktaša, Gradiške, Čelinca, Prnjavora i Kozarske Dubice. Na kućno liječenje juče je pušteno 11 pacijenata, stabilnog zdravstvenog stanja, dok je u ovoj klinici hospitalizovano 16 pacijenata sa srednje teškom formom trovanja gljivama.

Načelnik Klinike za intenzivnu medicinu za nehirurške grane UKC-a Peđa Kovačević rekao je da je pet pacijenata bilo životno ugroženo.

“Pacijenti su imali dvije grupe simptoma, jedni su se javljali sa mučninama i povraćanjem, a imali su znakove zahvaćenosti centralnog nervnog sistema, od koji su neki došli su u stanju kome, zbog čega su priključeni na aparate. Dvoje pacijenata su imali i niske otkucaje srca” – kazao je Kovačević.

Da tek mali broj stanovnika zaista poznaje gljive u toj mjeri da bi ih mogli brati i prodavati kao bezbjedne, potvrđuje i profesorica biologije i gljiva na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci Svjetlana Lolić.

“Prošle sedmice ni sama ne znam koliko me ljudi upitalo da li su ubrali pravu gljivu, jer su ove godine rodile najviše u posljednjih deset godina. More ljudi je krenulo u gljive, jer su vidjeli kako se na pijaci lako zarađuje novac na ovim biljkama” – kazala je Lolićeva dodajući da kod nas postoje tri vrste smrtonosnih gljiva.

“Jedna gljiva je dovoljna da bi čovjek završio kobno. Svaka druga osoba koja ih pojede može očekivati fatalan efekat” – kazala je Lolićeva naglašavajući da zbog toga stanovnici nikako ne bi smjeli na svoju ruku da beru i konzumiraju gljive.

Da se za svaku ubranu gljivu, a za koju nisu sigurni, stanovnici treba da se konsultuju sa stručnjacima, smatra i vlasnik zvorničke firme “Smrčak” Miladin Mijatović.

“Stanovnici koji privi put idu u šumu po gljive uglavnom ih sakupljaju na osnovu slika, što je pogrešno. Gljive se ne mogu procijeniti na osnovu slike, jer one znaju da izblijede na suncu. Slična situacija je i u vrijeme kiše, koja isto tako može da spere neki pjegu ili detalj sa gljive, pa ona izgubi svoj izgled sa slike – kazao je Mijatović.

Prema njegovim riječima, na području BiH ima više otrovnih gljiva, koje nisu toliko opasne ako se dobro ispeku ili prokuvaju prije jela.

Mala razlika

Između otrovnih i jestivih gljiva, kaže Svjetlana Lolić mala je razlika, zbog čega ljudi često mješaju vrganje i ludare, dok se rujnice i blagve mješaju sa muharom, čija se sad sezona. Muhare, kad su mlade, dodaje ne razlikuju se puno od rujnice i blagve, a rastu na istim staništima.

Izvor: Glassrpske/Danijela Stokanić