U borbi za minimalac od 1.000 maraka: Sindikati u BiH ispostavili zahtjeve vlastima

Ova godina bila je teška, a 2023. biće još gora i puna neizvjesnosti, saglasni su ekonomisti. Izvjesno je jedino da će i iduću godinu radnici u BiH dočekati s mizernim platama.

U Srpskoj je minimalac 650 KM, a većina radnika u privatnom sektoru zarađuje manje od 500 evra mjesečno. Ima li nade da će se to promijeniti?

U postizborno vrijeme, kada su stranke pobjednice zabavljene kombinatorikom za formiranje nove garniture vlasti, i sindikati pokušavaju da se „ubace u priču“ sa svojim zahtjevima.

Konsultacije

U Srpskoj, gdje će novu vladu predvođenu SNSD-om formirati stari premijer Radovan Višković, budžet za 2023. i Program ekonomskih reformi do 2025. godine usvojeni su po hitnom postupku.

Iako nije bilo nikakvog logičnog razloga za žurbu, cijela priča je završena za nekoliko dana. Ipak, u Savezu sindikata RS tvrde da su uspjeli da se ubace u ovaj „brzi voz“ i pošalju svoje prijedloge.

Svoje zahtjeve su ponovili i na konsultacijama s mandatarom Viškovićem.

Sindikat traži da se, kroz opšti kolektivni ugovor uredi sistem plata kako bi se izračunali koeficijenti i odredile najniže plate za svako radno mjesto u sistematizaciji.

Povuci-potegni oko minimalca

Na ovaj način, ističu, izbjegla bi se zloupotreba minimalca i isplata dijela plate „na crno“, čime su na gubitku i radnici i fondovi.

“To je najbolji način da se Srpska obračuna sa sivom ekonomijom i zaustavi odlazak radnika u inostranstvo. Ako inženjer, zvanično, ima platu od minimalnih 650 KM i dobije još 300 KM u koverti, onda je jasno zašto ljudi odlaze” – kaže za Srpskainfo Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS.

Sindikat traži i reformu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS kako bi oblast rada bila dominantna u ovom ministarstvu. Zahtijevaju i jačanje Inspekcije rada i, naravno, povećanje minimalca u 2023. godini.

Iako Ranka Mišić tvrdi da joj mandatar Višković „nije rekao ne“, pitanje je da li će stari-novi premijer da prihvati ove zahtjeve. Jer, drugim socijalnim partnerima kolektivno pregovaranje i povećanje plata u privredi nije ni na kraj pameti.

Privrednicima dato milijardu maraka

Kad je u pitanju „uplitanje države u privredu“, privrednici u RS su zainteresovani samo za podsticaje, poreske olakšice i slične pogodnosti.

Iz Sindikata podsjećaju da je u posljednje četiri godine iz budžeta Srpske privrednicima dato oko milijardu maraka “živog novca”, plus lokalni podsticaji, povoljni krediti IRB RS i druge beneficije.

Predsjednik Privredne komore RS, Pero Ćorić, nakon konsultacija s Viškovićem poručio je da će Privredna komora i Vlada RS i ubuduće „zajedno raditi da bi se pomoglo privredi da dobro posluje“.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, Saša Trivić, ranije je izjavio da plate u realnom sektoru „nisu stvar političke odluke i da nema šanse da država utiče na njih“.

Trivić dopušta jedino mogućnost da „Vlada izračuna najnižu platu, pošto poslodavci i sindikat ne mogu da se dogovore o tome“. Ali u tom računu, smatra, ne treba pretjerivati.

“Najnižu platu treba malo povećati, ali ne treba očekivati da najniža plata bude 900 ili 1.000 KM, jer tržište na kojem mi poslujemo ne može podnijeti takve iznose” – rekao je Trivić.

U FBiH se izborili za veći minimalac

S druge strane, Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, tvrdi da je minimalac od 1.000 KM u Federaciji BiH već „gotova stvar“.

“Na naš prijedlog stari saziv Parlamenta Federacije BiH je usvojio nacrt Zakona o minimalnoj plati, i sada je taj zakon, po kojem je predviđena minimalna plata od 1.000 KM, na javnoj raspravi” – podsjeća Šatorović.

Tvrdi da su mu predstavnici stranaka, koje su se dogovorile da će formirati novu Vladu Federacije BiH, čvrsto obećali da će taj zakon biti uskoro usvojen.

“Vjerujem da će radnici u Federaciji BiH već početkom iduće godine imati minimalac od 1.000 KM, što će im pomoći da prežive, bez sumnje, tešku 2023. godinu” – kaže Šatorović.

Istina, to nije „onih“ 1.000 KM koje je Sindikat tražio još prije pola godine, jer je u međuvremenu tu nekad primamljivu cifru obezvrijedila inflacija. Ipak, Šatorović je optimista.

“Sa puno optimizma očekujemo formiranje nove vlasti. Nije u pitanju samo minimalac, nadam se da će nova vlast imati sasvim drugačiji pristup prema radnicima, za razliku od odlazećeg premijera, koji je u proteklih osam godina učinio sve kako bi degradirao radnička prava i pogodovao poslodavcima. Najveći rezultat takve vladavine je masovni odlazak radno sposobnog stanovništva u inostranstvo” – tvrdi Šatorović.

Otpor poslodavaca

Ipak, veliko je pitanje da li će sindikalci u Federaciji BiH izgurati famoznu „hiljadarku“, jer se i u tom entitetu, kao i u RS, poslodavci žestoko bore protiv povećanja minimalca.

“Najjači je otpor pružaju poslodavci, koji su koristili pogodnosti, pa su plaćali doprinose od mizernih stotinak maraka po radniku. Među takvim poslodavcima, koji štede na radnicima, ima i onih koji su na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi u regionu” – navodi Šatorović.

Očigledno aludira na Nijaza Hastora i njegove sinove, koji su vlasnici kompanije „Prevent“. Ova porodica je najbogatija u BiH i prema Forbsu je „teška“ skoro 800 miliona maraka.

I u Republici Srpskoj se povećanju plata protive poslodavci čije firme bilježe milionske profite.

Mišić: Poslodavci moraju pristati na pregovore

Iako poslodavci u Srpskoj već godinama odbijaju pregovore o potpisivanju Opšteg kolektivnog ugovora, Ranka Mišić tvrdi da oni „moraju pregovarati“ i da postoje pošteni poslodavci koji su spremni na pregovore.

“Uostalom, za položaj radnika je odgovorna Vlada RS” – smatra Mišićeva.

Dodaje da su sindikalci spremni da pregovaraju i dva ili tri mjeseca kako bi, zajedno s poslodavcima, došli do rješenja koje neće nikog sputavati, ali će omogućiti da radnici žive bolje.

Izvor: Srpskainfo/ Milkica Milojević