Sutra su Blagovijesti: Koji su običaji i vjerovanja?

Hrišćani vjeruju da je arhangel Gavrilo riječima “Raduj se, Blagodatna, Gospod je s tobom”, otvorio istoriju Novog zavjeta kojom počinje spasenje čitavog čovječanstva.

Zato Blagovijesti spadaju u jedan od najradosnijih praznika u godini, a slave se uvijek 7. aprila, tačno devet mjeseci prije Božića.

Zato, iako postoji vjerovanje da do Uskrsa nije lijepo veseliti se, Blagovijesti se u srpskom narodnu uvijek proslavljaju radosno i sa mnogo živopisnih običaja. Za Blagovijesti se vezuju i radosni narodni običaji, i oni zaštitnički. Naši stari su govorili da se na Blagovijesti završava zima.

Pošto je praznik Bogorodičin, znači ženski, mnoge se žene na današnji dan mole Bogorodici za potomstvo. To je povezano i sa razmnožavanjem u prirodi jer od Blagovesti kreće setva jarih žita, a vjeruje se i da je sutrašnji dan srećan za kalemljenje voća.

Jedan od njih savremenom čovjeku, a posebno mladima, sve više postaje “strani”. To je “ranilo” – kada se ustaje ranom zorom a dan započne pjesmom. Najbolje djevojaka, koje sakupljaju grane od kojih se pali vatra.

Vatra ima iskonsku zaštitničku ulogu, između ostalih štiti od zmija i gmizavaca, koji se prema vjerovanju na Blagovijesti bude iz zimskog sna. Na ovaj dan čiste se kuća, dvorište, štale, a svo đubre se obavezno iznosi iz kuće i spaljuje. Uz vatru se potom vesele i žene i muškarci, i mladi i stari i onda se ta vatra preskače. Onaj ko preskoči vatru, taj “obred” se zove bukara, zaštićen je od zmija.

Strah od zmija je veliki. Toliki da na ovaj dan ne valja čak ni pričati o zmijama.

U nekim krajevima upražnjavalo se da djeca idu oko kuće, lupaju u gvozdene predmete i viču “Bježite zmije i gušteri”. Takođe, postoji i vjerovanje da se žene na ovaj dan ne češljaju, a valjalo bi se umiti u reci ili na nekom izvoru.

Na Blagovijesti, je dobro započeti neki veći posao (gradnja, početak biznisa, učenje) ili donijeti neku veću ili čak životnu odluku.

I, na kraju ovog narodnog dijela – vremenska prognoza. I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, “ukazuju” kakva će godina biti. Ako je nebo vedro – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Izvor: Agencije