Sutra Cvijeti: Ovo su običaji i vjerovanja

Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, pravoslavni vjernici proslavljaju i svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim.

Ovaj praznik ustanovljen je u Jerusalimu krajem IV vijeka, za uspomenu na posljednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, i na posljednju nedjelju njegovog života.

Mnogi se pitaju zašto je Hristos u Jerusalim dojahao na magarcu i zašto su ga ljudi dočekali baš palminim grančicama. Iza ovoga krije se vrlo bitna simbolika! Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak Princa mira, ne dolazak Kralja – ratnog zavojevača.

Jevanđelisti bilježe da je Isus na kapijama grada dočekan sa cvijećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge. Shodno tome što palma ne uspijeva u svakoj klimi, narod na ovaj dan u crkvu nosi šimšir, tisu, grančice vrbe i masline. Među pravoslavcima Cvijeti važe za jedan od najradosnijih praznika. Bacanje haljina i palminog lišća pred nečije noge, predstavljalo je iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti.

Narodni običaji i vjerovanja na Cvijeti

Po narodnom običajnom kalendaru, na Cvijeti dan počinje umivanjem vodom u kojoj su dan ranije, na Vrbicu, potopeljni cvjetovi kako bi ukućani bili rumeni i zdravi.

Na Cvijeti se obično bere cvijeće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvijećem.

Nekada je bio rasprostranjen običaj da se na Cvijeti cijeli dan šeta okićen cvijećem. Momci su pravili bukete i nosili ih djevojkama, a svaki cvijet imao je svoje značenje.

Stavlja se i vrbova grančica “za brz napredak”, ponegdje dren “za zdravlje”, a djevojke stavljaju i ljubičice.

Izvor: Agencije