Šta donosi prvi zakon o liječenju neplodnosti u Srpskoj

Parovi u Republici Srpskoj koji se bore sa neplodnošću već duže od deceniju imaju mogućnost da, uz pomoć postupka vantjelesne oplodnje i o trošku osiguranja, dobiju željeno potomstvo, a to pravo mogle bi u budućnosti da dobiju i samostalne žene, koje žive same.

To je samo jedna od bitnih novina koju bi u ovu oblast trebalo da donese usvajanje prvog zakona o liječenju neplodnosti postupcima biomedicinski potpomognute oplodnje u RS, a koji priprema Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS.

Očekuje se da ovaj zakon, poznatiji kao zakon o vantjelesnoj oplodnji, Srpska dobije do početka iduće godine, a on će biti usklađen i sa direktivama EU u ovoj oblasti. Cilj je, ističu iz ministarstva, da se u Srpskoj pravno reguliše i uredi liječenje neplodnosti, a time pomogne i da imamo više obavljenih postupaka oplodnje, te da se poveća procenat uspješnosti obavljenih postupaka.

U RS se, podsjećamo, zahvaljujući postupku vantjelesne oplodnje, svake godine rodi u prosjeku nešto više od stotinu beba.

“U praksi smo u ovoj oblasti odmakli daleko, a osnovni cilj ovog zakona je da se popuni i pravna praznina, te obezbijedi zaštita prava ljudi koji su u postupku biomedicinski potpomognute oplodnje. To treba da olakša proces liječenja, ojačaće se inspekcijski nadzor, uspostaviti dobar sistem kvaliteta, sljedivosti podataka, te definisati obaveze zdravstvene ustanove, ljekara, obaveza ustanova da obavještavaju ministarstvo u slučaju ozbiljnih neželjenih pojava, o broju rođene djece, izvršenih postupaka, te uspješnosti. Definisali smo i kaznene odredbe” – objašnjava Andreja Subotić Popović, viši stručni saradnik u Ministarstvu zdravlja.

Sve to bi, kažu, trebalo da donese veću sigurnost za pacijente, da utiče da oni imaju više povjerenja u ove postupke, ali i da se omogući da se prošire prava, te da se oblast i dalje razvija.

“Planirano je da se pravo na liječenje neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom proširi na ženu koja je punoljetna i poslovno sposobna, koja živi sama i koja je sposobna da vrši roditeljsku dužnost i u takvom je psihosocijalnom stanju na osnovu koga se opravdano može očekivati da će biti sposobna da obavlja roditeljske dužnosti, a kojoj je dokazana neplodnost. Dakle, daje se pravo, a dalje je pitanje da li će biti pokriveno osiguranjem. Novina je i da zakonom dajemo mogućnost za razvoj heterologne oplodnje u budućnosti, odnosno da postoji mogućnost da parovi koji nisu u mogućnosti da upotrebe vlastita reproduktivna tkiva i ćelije, mogu da imaju davaoca. Time se otvara i mogućnost osnivanja banke reproduktivnih tkiva i ćelija, što je sada aktuelno i u Srbiji” – kaže Subotić Popović.

Radi se, praktično, o banci u koju će ljudi moći da doniraju spermatozoide i jajne ćelije.

“Ovo je jako važan zakon, prije svega za pacijente, ali i za ljekare, jer bi trebalo da definiše i brojna strukovna pitanja, kao i čuvanje reproduktivnog materijala, te ostale detalje koji su važni za ovu oblast, odnosno potrebno je definisanje protokola liječenja, postupka, čuvanja embriona i slično i zato pozdravljamo pripremu zakona” – ističe i doktorka Sanja Sibinčić, koja rukovodi banjalučkom klinikom „Medico’S“, a u kojoj se godinama radi postupak vantjelesne oplodnje u RS.

Na snazi ostaje i pravilnik

“I dalje će u ovoj oblasti na snazi biti i Pravilnik o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, kao i do sada, kojim su definisani kriterijumi, odnosno medicinske indikacije i kako parovi mogu da ostvare prava iz zdravstvenog osiguranja u ovoj oblasti. Međutim, kroz zakon, ta prava će biti mnogo jasnije definisana” – kažu u ministarstvu, podsjećajući da Fond zdravstvenog osiguranja RS u cjelosti finansira tri postupka vantjelesne oplodnje, te da od 2017. godine finansira i čuvanje embriona na dvije godine.

Izvor: Srpskainfo/ Valentina Mišljenović