Ljekari upozoravaju: UV zračenje najjače od 13 do 15 sati, ne izlazite bez šešira, naočala i vode

Objavljeno: 15. 6. 2019 u 16:13h

Vrhunac toplotnog udara koji je uzrokovao pregrijani zrak iz Afrike danas je zahvatio Bosnu i Hercegovinu. S temperaturom koja je na živi prelazila 30 Celzijevih stepeni borili su se građani Banjaluke, Mostara, Sarajeva, Tuzle…

Iz Hitne medicinske pomoći Sarajevo apelovali su na sve bh. građane da se u periodu od 13 do 15 sati ne izlažu suncu, jer je tada, kako je za „Avaz“ rekao dežurni ljekar, prim. dr Tihomir Bera, UV zračenje najveće.

Ozbiljni problemi

Građanima dr Bera savjetuje minimalno izlaganje suncu. Navodi da se iz kuće ne treba izlaziti bez šešira i flašice vode. Onima koji moraju izaći iz svojih domova poručuje da spas od vrućina barem potraže pod krošnjama drveća u parkovima.

Upozorio je da visoke temperature mogu izazvati ozbiljne posljedice po zdravlje.

“Zimi iz jednih razloga imamo povećan broj pacijenata, ljeti iz drugih. Mi za 24 sata primimo oko 450 do 500 pacijenata. Najveći krivac za to je neprilagođeni način ponašanja građana, jer iscrpljuju sebe do maksimuma. Nije dobro izlaziti poslije 10 sati bez neke prijeke potrebe, a posebno treba izbjegavati raditi teške fizičke poslove. Ne mislim tu na zaposlene, nego na one koji čiste vrt ili dvorište u vrijeme kada je sunce najjače. Drugo su radnici koji su izloženi ekstremnim uslovima rada, poput građevinskih radnika ili onih koji asfaltiraju puteve… Na njihove poslodavce se apeluje da malo „ispeglaju“ vrijeme rada, pa tako da se ranije sat počne s poslom, da ti radnici imaju pauze kad je sunce najjače. Ljudi su ljudi, nisu to mašine” – kaže dr Bera.

Ukazuje da je nužno unositi što više tečnosti, na prvom mjestu čaja.

“Ljudi koji žive u podneblju gdje su temperature 50 ne piju hladne napitke iz frižidera, nego čaj, jer kada u organizam koji je zagrijan unesete tečnost koja je bila na temperaturi od 10 ili 12 stepeni, može doći do problema. Takođe, ne možete hodati da ne pokrijete glavu šeširom, kapom ili nečim drugim, niti se možete šetati po gradu da ne stavite naočale. Ne moraju to biti skupe naočale, samo da zaštite rožnjaču” – upozorava dr Bera.

Opekotine i groznica

Upozorava da su najugroženiji oni koji već imaju neke zdravstvene probleme, na prvom mjestu srčani bolesnici.

“Time ljudi već imaju oštećeno zdravlje, njima je ova vrućina dodatak na oštećeno zdravlje. Svjedoci smo da je bilo slučajeva kolabiranja. A nepripremljenom čovjeku, kad izađe na sunce bez zaštite, desiće se da mu pozli. Na visokim temperaturama najveći čovjekov organ koža se oslobađa viška temperature i bori se protiv vanjske visoke temperature znojenjem. Pa tako, ako je vani 38, 39 ili 40 stepeni, koža ne može da se oslobodi tog viška temperature koji se stvara u organizmu te dolazi do velikih problema” – ističe dr Bera.

Posebno je apelovao na građane koji osvježenje traže na bazenima, uz rijeke ili na moru da kožu zaštite kremama.

“Ljudi idu na bazene i dobiju opekotine i groznicu, a imamo takvih slučajeva. Potrebno se zaštititi bilo kakvom kremom. Jednostavno, u ovakvim uslovima svi moramo više povesti brige o zdravlju, jer niko nema rezervno zdravlje” – ukazao je dr Bera.

Izvor: Avaz/ A. Nuhanović

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.