Dabrovi pustoše voćnjake i usjeve

Objavljeno: 20. 11. 2018 u 10:35h

Reprodukcija dabrova na području gornjeg vodotoka rijeke Sane dostigla je zabrinjavajuće razmjere i sve je veći broj poljoprivrednih proizvođača i građana koji se žale na štetu koju im pričinjavaju.

Mještani koji žive u blizini riječnih obala kažu kako dabrovi uništavaju priobalno drveće, a na njihovom udaru su poljoprivredni usjevi i posebno voćnjaci.

Prema riječima Rizaha Begića, koji se bavi voćarstvom, dabrovi su prije nekoliko dana potpuno uništili preko 30 stabala voćaka koje je posadio na svome imanju u blizini sela Kljevci.

Slična iskustva dijeli i Mehmed Alihodžić, mještanin naselja Mahala, koji kaže kako su dabrovi potpuno uništili drveće na jednom dijelu obale Sane.

“Već godinu dana se obraćamo na adrese raznih institucija i svi kažu da su nemoćni jer se radi o zakonom zaštićenoj vrsti. Uništavaju voće, ali i krupno drveće čija su stabla promjera i po pola metra. Izdube ga bolje od bilo kakve bušilice”, kaže Alihodžić.

Prema riječima sanskih ribolovaca, broj dabrova na Sani i njenim pritokama enormno se povećao u posljednjih desetak godina, kada su se vratili na ova područja, nakon što su prije nekoliko decenija nestali iz sanskog sliva.

“Toliko su se odomaćili da priđu na svega nekoliko metara od ribara i uopšte se ne plaše. Tek kada baciš kamen na njih pobjegnu”, kažu ovdašnji ribolovci.

U Lovačkom društvu “Sana” kažu kako posljednjih godina primaju brojne pritužbe, najčešće poljoprivrednika, koji se žale kako dabrovi uništavaju njihove usjeve.

“Takođe, i voćari se žale na njih jer je poznato kako je kora mladih voćaka najveća poslastica za njih”, kaže Mesud Aganović, sekretar Lovačkog društva “Sana”.

U ovom društvu ističu kako postoje mnogi koji smatraju da je broj dabrova porastao u tolikoj mjeri da se mora redukovati, ali da s druge strane postoji veliki pritisak društava i aktivista za zaštitu životinja koji se protive tome.

Takođe navode kako je dabar nedavno skinut s crvene liste zaštićenih životinja i da je lov na njih sada moguć ukoliko se dokaže njihova prekobrojnost i štetnost po okolinu.

Međutim, dodaju kako to zahtijeva komplikovanu proceduru i pribavljanje velikog broja različitih dozvola i odobrenja.

Izvor: Nezavisne / Autor: Zlatan Čekić

Facebook Twitter Preporuči na Viberu
Kopirati

Nema komentara

Sakrij sve komentare

Prikaži komentare

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

Promo

Copyright. Sva prava zadržana. Dozvoljeno preuzimanje sadržaja isključivo uz navođenje linka prema stranici sa koje je sadržaj preuzet.

/aktuelno/bih/dabrovi-pustose-vocnjake-i-usjeve/||claudebot