BiH pred kolapsom!

Preduzećima i institucijama već isključuju struju, plate kasne, najavljuju se smanjenja primanja, blokirani su računi u više od 60 hiljada kompanija, prijete socijalni nemiri.

Bosna i Hercegovina je pred kolapsom! Na to dramatično upozoravaju relevantni ekonomski analitičari iz te zemlje, ukazujući da su na naplatu stigle sve godine nerada i “života na kredit”, ali i permanentne političke krize u BiH. No, na opasan trend posljednjih sedmica krajnje ozbiljno ukazuje i situacija na terenu, izvještava novinar agencije Anadolija (AA).

Naime, 15 dana je kasnila isplata plata korisnicima federalnog budžeta, zaposlenima federalnog organa uprave. Takođe, kako agencija Anadolija saznaje, u pojedinim državnim i federalnim organima i javnim preduzećima već je najavljeno smanjenje plata.

Isto tako, nekim organizacijama i ustanovama koje se finansiraju i iz, na primjer, budžeta Kantona Sarajevo kasne plate, a radnicima mjesecima nisu uplaćeni doprinosi. Zbog nemogućnosti da plate račune pojedinim preduzećima, ustanovama i organizacijama prijeti isključivanje, telefona, struje, vode…

Tako je sarajevskom kantonalnom preduzeću “Vodovod i kanalizacija” (VIK) već ovog nedjelje isključena struja zbog dugovanja prema Elektrodistribuciji. Prosvjetari u Kantonu Sarajevo najavljuju štrajk, mogući su i njihovi protesti. Gotovo svakog nedjelje pred Vladom FBiH protestuju radnici. No, protesti se održavaju širom BiH. Za sada su oni uglavnom mirni i nisu masovni. Međutim, ukoliko se prilike ne budu promijenile, mnogi se boje i upozoravaju da bi u skorijoj budućnosti moglo biti i drugačije.

O ozbiljnosti situacije mnogo govori i činjenica da federalni ministar finansija Ante Krajina na pitanje o tome kako održati finansijsku stabilnost u FBiH odgovara narodnom izrekom “novi dan, nova nafaka”.

On nije odbacio mogućnost kašnjenja penzija, kao i ponovno kašnjenje plata u federalnim organima u skorijoj budućnosti, ukazujući na tešku situaciju i apelujući na ozbiljnost svih. “Normalno da sve ovo zabrinjava normalnog i odgovornog čovjeka…”, kazao je Krajina. Nadalje, Krajina je naglasio da u cilju očuvanja fiskalne stabilnosti mora doći do odgovornijeg ponašanja izabranih zvaničnika, zakonodavnih i izvršnih faktora u vlasti.

“Moraće se ograničavati javna potrošnja, uvesti više odgovornosti u donošenje odluka i napraviti red”, naglasio je federalni ministar finansija.

Svi u Bosni i Hercegovini danas gledaju u Međunarodni monetarni fond (MMF) iz kojeg bi Federaciji BiH u ovoj godini trebalo biti dodijeljeno 239 miliona KM, a Republici Srpskoj (RS) 120 miliona KM. Ti iznosi se smatraju spasonosnim za zemlju. No, kako bi se namirili nadolazeći dugovi prema MMF-u, moraće se nesumnjivo ići u nepopularne rezove što će nesumnjivo zahtijevati i sam MMF. To će zasigurno izazivati potrese u krhkom bh. društvu.

“Deblokirana je tranša koja je trebala biti isplaćena u trećem mjesecu. Ali, nama u svakom kvartalu, prije tranše koja treba doći, predstoji pregled Misije MMF. Dakle, jesmo li ispunili uslove iz aranžmana. I onda ide nastavak. Ako nismo ispunili uslove, opet će biti problema. Dakle, ovo ne znači to da je sada do kraja “otkačen” stand-by aranžman, nego je samo riješena tranša koja je trebala biti u trećem mjesecu ove godine”, izjavio je Krajina za agenciju Anadolija, pojašnjavajući situaciju u kojoj se nalazi veći bh. entitet.

“Iduća godina biće gora”

Ugledni bh. profesor ekonomije Vjekoslav Domljan kaže da je u zadnje vrijeme kriza u BiH sve oštrija. “Da situacija nije krajnje loša, ne bi se vlast obratila MMF-u po izbijanju krize. Sad se situacija još više zakomplikovala. Tako da nema dileme da situacija sa likvidnošću postaje sve teža. Svima je razumljivo da bez nove tranše MMF-a stvari sa likvidnošću će biti neizdržive za Federaciju BiH. Ali, kada iduće godine sredstva dođu na naplatu, a radi se o milijardu maraka, bit će još i teže. Kriza nas pogađa. Ona se kod nas u BiH održava po dvije osnove. Krediti stranih banaka nisu više izdašni. A oni su služili za finansiranje razvoja i deficita tekućeg bilansa. S druge strane, recesija u evrozoni gdje ide glavnina izvoza je smanjena. Smanjena je potražnja za bh. robom. Sve to ostavlja posljedice”, tvrdi profesor Domljan za agenciju Anadolija.

Takođe, ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore Bosne i i Hercegovine dr. Duljko Hasić upozorava da se efekti krize sve dramatičnije odražavaju na BiH. Uzrok toga su, objašnjava slikovito, loši ekonomski, socijalni i fiskalni amortizeri. Zabrinut je jer političke elite gotovo uopšte ne govore o krizi koja krajnje ozbiljno prijeti BiH. “U ovom trenutku nezaposleno je 560 hiljada ljudi u BiH, što je, zaista, alarmantno. Od toga čak 220 hiljada nezaposlenih ljudi je sa visokom školskom spremom. Ljudi završavaju škole i odlaze na berze rada. Vlasti BiH nemaju ideja kako zaposliti radnu snagu i materijalne kapacitete koji su ovdje evidentni i trebali bi se staviti u funkciju. Dužnička kriza je uzela svoj danak i, nažalost, dosta toga je unaprijed potrošeno”, ukazao je Hasić.

Hasić u razgovoru za AA upozorava kako će posebno teška situacija biti iduće godine kada na naplatu stiže iznos od milijardu maraka prema MMF-u. “Hoću reći da se zapalo u izuzetno tešku situaciju i da se nije vodilo računa o drugim aspektima i karakterima. Ono što je simptomatično jeste da postoje deficiti u budžetu. Vlasti u FBiH to pokušavaju premostiti izdavanjem obveznica, trezorskih zapisa i ostalog što opet povećava cijenu, poskupljuje kratkoročno rješenje problema. Nema se vizije kako bi se ova situacija prebrodila, već se zapada još dublje u krizu. Poseže se za novcem MMF-a i ostalih institucija. Time se stvara sistem protočnog bojlera. Vlasti samo vode računa o budžetskoj potrošnji. U ostalima elementima, oblastima ekonomije i života, niko ne razmišlja”, tvrdi Hasić za AA.

U prilog tome, dodao je on, ide činjenica da su privredne aktivnosti u Federacije BiH gotovo svedene na minimum. “nema proizvodnje. To pokazuje podatak da u prvom kvartalu imamo pad prihoda po osnovu PDV za 12 posto, što je zabrinjavajuće. To će direktno ugroziti i budžet u ovom periodu, iako su vlasti planirale da će biti na nivou ove godine. Blokirano je negdje 61.000 računa privrednih subjekata. Dosta firmi je u fazi stečaja i likvidacije. Nemamo privredne aktivnosti, nažalost. Došli smo do dna! Na osnovu svih pokazatelja, u skorijoj budućnosti i sredstva MMF neće biti, nažalost biti dostupna. Možda je ovo zadnji moment kad se poseže za novcem MMF. Jer, i MMF će u buduće tražiti soluciju i sigurnost kako da vrati svoj novac. Toliko se tog nagomilalo da dalji aranžmani sa MMF nisu izvjesni”, ocijenio je.

Potrebni duboki rezovi

Analitičar Hasić dodaje kako su potrebni duboku rezovi budžetske potrošnje i racionalizacija u okviru vlasti. “Mora se napraviti red. Imam prijedlog. Budžetska potrošnja mora biti smanjena za tri posto. Sada je, naime, učestvovanje po osnovu plaća u ukupnom GDP oko 13,5 posto kad je u pitanju javna potrošnja. Ako bi se smanjila za tri do tri i po posto, imali bi uštede od 700 do 800 miliona maraka u BiH! To je dobar osnovni izvor”, rekao je Hasić, te dodao:

“Vlasti moraju pokrenuti aktivnosti u privredi, stvarati vrijednosti, a ne tonuti u situaciju deficita. On je na godišnjem nivou sedam milijardi KM. To je ključni moment da dolazi do odljeva novca iz zemlje. Privreda BiH dramatično zaostaje za razvojem privrede susjednih zemalja. Ozbiljno se mora krenuti u ekonomske i strukturalne reforme, stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta za privrednu aktivnost. Koncepcija i percepcija jeste da se više isplati uvoziti nego proizvoditi, a to je nedopustivo. Bez zapošljavanja kapaciteta, nema nam izlaza”.

“Došli smo do dna”

Na kraju Hasić je konstatovao kako se tek sada može najbolje vidjeti što za jednu državu znače korupcija i ogromna siva ekonomija. “Glava nam je u pijesku… Suštinski se ništa ne rješava vezano za silno opterećenje. Došlo se do dna! Siromaštvo je pokucalo na naš vrata. Oko 20 posto stanovništva je ispod crvene granice siromaštva, a 50 posto na granici egzistencije. Mogu se očekivati socijalni nemiri, a to bi bio veliki problem. Ostavljen je bio prostor od 2008. do 2013. godine da se nešto učini da se zaposle kapacitet i riješi problem nezaposlenosti. Ništa nije učinjeno zaključio je Hasić.

Izvor: Agencija Anadolija