Objavljeno: 4. 7. 2013 u 13:22h
Posljedice ulaska Hrvatske u Evropsku uniju za samo hrvatsku, ali i bosanskohercegovačku privredu, su tema o kojoj piše štampa na njemačkom jeziku.

U svome članku “Balkanska pileća drama”, Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) obrazlaže kako su u Bosni i Hercegovini “zakazale vlasti” i kako zbog pristupa Hrvatske Evropskoj uniji pati bh. privreda:
“U Bosni i Hercegovini živi vjerovatno 3,8 miliona ljudi i sa sigurnošću 18,7 miliona kokoši. Prvi broj je gruba procjena, jer je posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden još prije raspada Jugoslavije 1991. godine. Podaci o kokošijoj populaciji u BiH su tačniji, jer se piletina u BiH zasad još ne dijeli prema vjeri ili nacionalnosti, što tu stvar politički značajno pojednostavljuje. Tu procjenu kokoši u BiH se može zahvaliti jednoj zajedničkoj studiji programa za razvoj Ujedinjenih naroda i ‘Kuwait Investment Funda’.
No sada postoji opasnost od toga da bi brojčani nerazmjer čovjek – kokoš mogao dovesti do ozbiljnih privrednih poteškoća otkad je Hrvatska 1. jula 2013. pristupila Evropskoj uniji. Hrvatska je godinama bila najvažniji trgovački partner Bosne i Hercegovine, a izvoz piletine važna grana bh. poljoprivrede. Kako je prijem Hrvatske u EU za bh. vlasti očito uslijedio potpuno iznenađujuće, a važni standardi u BiH ili nisu zakonski utemeljeni ili se, uprkos postojećim zakonima, ne provode, poljoprivreda u najbalkanskijoj od svih balkanskih država je izgubila najvažnije izvozno tržište.”
FAZ dalje piše da takvo stanje za mnoge firme ima dalekosežne posljedice te da je istraživački institut “Populari” iz Sarajeva već 2012. proveo istraživanje i upozorio vlasti na propuste na tom polju. Iz toga instituta kritikuju, piše dalje FAZ, da je politici i vlastima u zemlji samo stalo do toga da odrade briselske zahtjeve, ali da im nije stalo do toga da standarde zaista i ispune.
“Izolovano gledano bi bh. pileća drama bila tek jedna smijurija, ali je ona više od toga. Ona dokumentuje neuspjeh bh. vlasti na gotovo svim niovima. Tako je u BiH, gdje je puno toga podijeljeno, rascijepljeno i proporcionalno paralizovano, makar zakazivanje vlasti na nivou cijele države”, piše ovaj list i prenosi izjavu šefice sarajevskog ureda njemačke Zadužbine Konrad Adenauer, Sabine Wölkner, koja kaže da su se proteklih mjeseci vlasti doduše potrudile da nadoknade izgubljeno, “ali su prekasno počele s tim. Državne institucije su te, koje snose odgovornost za sadašnju situaciju.”
No, nisu samo vlasti te koje su zakazale, piše FAZ: “Neka bh. preduzeća su se doduše zaista pravovremeno prilagodila na nove okolnosti. Ali mnoga od tih preduzeća su još uvijek obilježena postsocijalističkom apatijom i očekivanjima da se država mora pobrinuti za njihova prodajna tržišta.”
Izvor: DW
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.