Bahati vozači zgazili 40 ljudi

Tokom prošle godine u saobraćajnim nesrećama poginulo je 40 pješaka u Republici Srpskoj, rekla je portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Mirna Šoja.

Prema njenim riječima, u prošloj godini u saobraćajnim nesrećama teško je povrijeđeno 129, a lakše 259 pješaka.

– Nesreće u kojima stradaju pješaci uglavnom se događaju zato što ne prelaze ulicu na obilježenim mjestima, ali i zbog nepažnje i neprilagođene brzine vozača. MUP RS često sprovodi akcije kako bi uticao na svijest vozača i pješaka da poštuju propise i ne ugrožavaju svoj i tuđi život – rekla je Šoja.

Stručnjaci za bezbjednost saobraćaja su istakli da su bahati i agresivni vozači u “bijesnim” automobilima, među kojima je najveći broj mladih, sve češće vinovnici teških saobraćajnih nesreća čiji je uzrok kršenje propisa, a u kojima su često žrtve pješaci.

Divljačka vožnja u skupocjenim automobilima postala je trend među mladima, koji sa minimalnim iskustvom sjedaju za volan jakih vozila.

Najsvježiji primjer je stradanje Nemanje Jelića (23) iz Teslića, koji je preminuo juče ujutro usljed teških povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći u noći između 29. i 30. marta. Njega je, dok je prelazio kolovoz na neobilježenom mjestu u centru Banjaluke, udario automobil “reno laguna” kojim je upravljao Saša Đ. iz ovog grada.

Direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović kazao je “Glasu Srpske” da se ne može reći da je bezbjednosna situacija u saobraćaju dobra.

– U Banjaluci ima oko 500 vozača koji su sakupili više od deset negativnih bodova zbog saobraćajnih prekršaja. Prema zakonu, njima treba da budu oduzete vozačke dozvole, te oni moraju da idu na predavanja i ponovo polažu vozački ispit. Između sedam i deset negativnih bodova ima oko 800 vozača i oni moraju da idu na obavezna predavanja – rekao je Radović.

Prema njegovim riječima, jedan od najčešćih uzroka saobraćajnih nesreća je neprilagođena brzina.

Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS Milenko Jaćimović smatra da problem ne može biti riješen samo represivnim mjerama.

– Nismo zadovoljni preventivnim mjerama, jer u zemljama u okruženju auto-moto savezi i druge organizacije zadužene za bezbjednost saobraćaja mnogo novca ulažu u medijske kampanje koje utiču na svijest vozača – rekao je Jaćimović.

Sociolog Ivan Šijaković smatra da je sve prisutniji trend da imućniji ljudi kupuju djeci skupocjene automobile i da se ti vozači ponašaju bahato i svjesno krše pravila.

– Ta pojava je naročito prisutna u društvima koja imaju nižu opštu kulturu ponašanja. Iz te kulture proizlazi i niža saobraćajna kultura. Kada se takvi ljudi dokopaju snažnog vozila, onda njihova nekultura postaje dvostruko veća. Oni tada imaju osjećaj moći i to demonstriraju na štetu drugih – rekao je Šijaković.

On je dodao da “tatini sinovi” u skupim automobilima namjerno krše zakone da bi bili primijećeni.

Trke

Banjalučani su kazali da su svakodnevno izloženi opasnosti na ulici, a da su nerijetko svjedoci trka na gradskim saobraćajnicama.

– Često se na parkingu kod tvrđave Kastel mogu vidjeti vozači sa “bijesnim” automobilima kako škripe gumama, a potom se po dvojica i trkaju ulicama. Krivicu snosi i policija, jer ne reaguje na to – kaže Rajko Majkić.

Izvor: Glas/Goran Obradović