500 najmoćnijih: Ko zaista vlada svijetom

Da li je moguće odrediti 500 namoćnijih pojedinaca na svijetu – jednoga na svakih 14 miliona ljudi na planeti? Časopis “Foreign Policy” pokušao je to učiniti identifikujući one koji kontrolišu industriju, politiku, medije, energetiku, pa od ratova do religije.

Među njima su pojedinci od Kine do Rusije, od Indije do Bliskog istoka, Evrope i Amerike, milijarderi, ali i “loši momci”, potom predsjednici država i vlada, ministri, religijski lideri, vlasnici i direktori banaka i investicijskih fondova.

“Lista svih listi” sačinjena je, između ostalog, na Forbsovih 100 najmoćnijih ljudi, na istraživanju Instituta za medije i komunikaciju, spisku pedeset najjačih banaka, istraživanjima SIPRI-a o naoružanju i industriji oružja, na Rojtersovom popisu najboljih fakulteta u svijetu, kao i na spisku najvećih investicijskih fondova.

Kompletnu listu možete pogledati ovdje.

Novinari “Forin polisija” istražili su lice i naličje novog kineskog predsjednika Sji Đinpinga, te pokazali kako vodi opasnu igru koristeći vojsku kao svoje tajno oružje.

Predstavili su Rahula Gandija, vrlo vjerovatno, budućeg indijskog lidera najmnogoljudnije demokratije na svijetu.

Tu je i priča o nemilosrdnom šefu ruske diplomatije Sergeju Lavrovu i nabusitoj logici ruske vlasti.

Među najmoćnijih 500 su i američki predsjednik Barak Obama i njegova supruga Mišel, par Klinton, ruski predsjednik Vladimir Putin, Dalaj lama, duhovni vođa Tibeta, Ban Ki Mun, generalni sekretar UN, Aung San Su Ći, liderka opozicije u Minamaru, Majkl Blumberg, gradonačelnik Njujorka , Džon Brenan, direktor CIA-a, Aleksandar Botnikof, prvi čovjek ruske tajne službe FSB, ali, i šef ruske mafije Semion Mogilevič.

Klub svjetskih milijardera više ne čine samo “stari momci” iz Sjeverne Amerike i Evrope. U posljednjih deset godina, uz one iz Latinske Amerike i Azije, na scenu su pristigli i afrički milijarderi, pa je tako među 50 najbogatijih i Aliko Dangote, kralj cementa i šećera iz Nigerije.

Najbogatiji Indijac, Mukseš Ambani “težak“ 21,5 milijardi dolara, godine 2010., je priredio „party dobrodošlice“ za svoj dom, dvadesetsedmospratnicu, najskupliji ikada izgrađeni privatni objekat na svijetu (milijarda dolara), sa “pogledom“ na siromašne četvrti Mumbaija.

Uz sve priče o tome kako Kina brzinim koracima grabi naprijed u inovacijama, najbolji univerziteti su američki. Na prvom mjestu je Univerzitet Kalifornija, potom Tehnički univerzitet u Masačusetsu, Harvard, Jons Hopkins i na petoj poziciji je Univerzitet Kolumbija.

Coca Cola najmoćniji brend

Žene na svjetskoj mapi moći i dalje nisu prisutne u razmjeri u kojoj bi trebale biti. Deset je posto moćnih žena u politici, samo tri posto u svijetu ekonomije i biznisa, dok nema ni jedne žene među religijskim liderima.

Među 500 najuticajnijih svjetskih ministara odbrane samo je jedna žena – Jennyin Henis Plasčart, holandska ministarka odbrane. One, osim u filmovima, ne rukovode tajnim službama, ni jedna nije na čelu neke od najvećih medijskih kompanija.

No, zato, najlošiji ljudi svijeta imaju XY (muške) hromozome.

Diplomatska moć je u rukama SAD, slede potom Kina, Rusija, Francuska i Njemačka, a redoslijed je sačinjen po broju ambasada i konzulata spomenutih država u svijetu.

Časopis “Forin Polisi“ je zahvaljujući podacima SIPRIA (Stokholmskog međunarodnog istraživačkog instituta za mir) objavio listu država koje najviše uvoze, odnosno izvoze oružje.

Uvoznici oružja su Indija (4,8 milijardi dolara); Kina (1,7 miljiardi dolara); SAD (1,3 milijarde dolara); Turska (1,27 milijardi dolara) i Pakistan (1,24 milijarde dolara). Najviše oružja izvoze SAD (8,8 milijardi dolara); Rusija (8 milijardi dolara); dok Kina, Ukrajina i Njemačka izvoze 1,8 milijardi, 1.3 i 1,2 milijarde dolara.

Najmoćniji svjetski brend je Coca Cola. Dnevno se konzumira 2 milijarde njenih proizvoda u 207 država svijeta.

Virtualna svjetska moć pripada društvenim mrežama. Prvo je mjesto pripalo Fejsbuku, potom slede Gugl, Jutjub, Jahu i Vikipedija. Fejsbuk mjesečno posjeti 837 miliona posjetioca, a Vikipediju gotovo 470 miliona.

Naftne i gasne kompanije su u posljednjih osam godina udvostručile svoju prisutnost na listama najbogatijih i najmoćnijih u svijetu. Na primjer, kompanija Rojal Dač Šel u 2012., ostvarila je dobit od 484 milijarde dolara, što odgovara BDP Norveške.

Zanimljivo je da je “Epl” na čijem je čelu Tim Kuk, u januaru imala 137 milijardi dolara gotovine, dovoljno da deset puta „spasi“ Vajar od bankrota.

Izvor: B92