Mogu li banjalučki objekti izdržati novi zemljotres?

Nakon zemljotresa 1969. godine u Banjaluci je uvedena aseizmička gradnja. To znači da se objekti projektuju tako da izdrže znatno jača podrhtavanja tla od onog koji ju je tada zadesio. Sigurnost zavisi od kvaliteta izvođenja radova, nadzora i poštovanja svih propisanih procedura.

Zakon je prepoznao sve procedure koje treba da se prilagode. Problem se može desiti kada se te procedure ne poštuju. Takođe, objekti koji su imali određene intervencije mimo projekta mogli bi da pretrpe veća oštećenja.

„Banjaluka je seizmički aktivno područje, pored Dubrovačkog žarišta seizmički najaktivnije područje. Na području grada Banjaluka dnevno se desi bar jedan zemljotres. Preko 400 zemljotresa se desi u toku godine“, rekao je Petar Begović, inženjer geologije.

U prošlosti se mogućnost zemljotresa nije dovoljno unosila u same proračune i gradnje. Stariji objekti se lakše mogu oštetiti i moglo bi doći do problema. Novi objekti koriste kvalitetnije materijale i savremene standarde, ali ni oni nisu bez izazova. Objekti su uglavnom sigurni, međutim asimetrične konstrukcije, male dilatacije između zgrada i odstupanja od principa koji garantuju dobro ponašanje objekata tokom zemljotresa, mogli bi predstavljati problem u slučaju snažnijeg potresa.

„Većina objekata je bezbjedna, ali ne mogu baš za sve garantovati, zavisi ko je radio počev od projektanta pa dalje. 07:58-08:04 Imam običaj da gledam kad šetam… ima ih koji mi se u startu ne sviđaju“, rekao je Anđelko Cumbo, vanredni profesor na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.

Više od polovine školskih objekata na području grada izgrađeno je prije razornog zemljotresa 1969. godine. Danas – nije moguće predvidjeti ni vrijeme, ni lokaciju, ni jačinu budućeg zemljotresa. Jednako je teško procijeniti kako su mnogi objekti građeni, održavani i kakva bi situacija bila ukoliko bi Banjaluku pogodio potres jačine onog iz 1969. godine, navodi se u dokumentu Procjene ugroženosti. Iz Civilne zaštite ističu da Grad raspolaže Planom zaštite i spasavanja, te da su u slučaju jačeg zemljotresa predviđeni evakuacija stanovništva, privremeni smještaj, zdravstvena i socijalna zaštita, kao i angažovanje javnih i privatnih kapaciteta.

“Posjedujemo zakonom definisanu plansku dokumentaciju, uključujući Procjenu ugroženosti od elementarne nepogode koji se redovno ažurira. Na osnovu tih dokumenata, imamo jasan uvid u raspoloživa materijalno-tehnička sredstva (MTS) i ljudstvo. Kada je riječ o mehanizaciji, gradski resursi su uvezani sa kapacitetima javnih i privatnih preduzeća shodno članu 22 Zakona o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama”, navode iz Odsjeka za poslove civilne zaštite i profesionalno teritorijalno vatrogasno spasilačke jedinice Grada Banjaluka

Iz Grada poručuju da svi novi višespratni objekti moraju zadovoljiti savremene seizmičke standarde i da se prilikom izdavanja dozvola posebna pažnja posvećuje njihovoj otpornosti.

“Trudimo se kroz naše inspekcijske organe, dozvole koje dajemo – građevinske i upotrebne – da svaki objekat prođe sve potrebne ateste uvažavajući kroz zakon i sve podzakonske akte kako treba gradnja da se odvija”, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Kada će se tlo ponovo ozbiljnije zatresti, niko ne zna. Iako se ne očekuje masovno urušavanje objekata, sekundarna oštećenja, ispadanje armature, oštećenja fasada i skupi zahvati sanacije predstavljali bi realan scenario.

Izvor: ATV