Gladna godina za banjalučke prosjake: Što su isprosili, isprosili su

Kriza, besparica i porast stope siromaštva i nezaposlenosti u RS (in)direktno su srozali i “dnevnice” banjalučkih prosjaka, koji, u odnosu na stara dobra vremena kada su uspijevali da isprose više od dvadeset KM dnevno, sada jedva namole za hljeb i paštetu.

To potvrđuje i starica, koja, uprkos hladnoći, povremeno prosi u Aleji Svetog Save i tvrdi da su prošla vremena kada su mogla da se dobiju i po dva “cenera” milostinje.

Ljudi na mene skoro ne obraćaju pažnju, iako blagosiljam sve, od porodice i poslovnog uspjeha, do zdravlja, sreće u ljubavi i životu. Loše je narodu pa tako i meni. Bolje prolaze djeca od nas starih i moram da budem zadovoljna kada isprosim dvije-tri marke za hljeb i paštetu. Za nas prosjake je uvijek neizvjesno, a ova godina će izgleda biti najgladnija. Što smo nekada prosili, prosili smo – kaže ova slabo pokretna starica i po ko zna koji put namješta maramu na kojoj je nekoliko žutih kovanica.

Njen maloljetni “kolega”, koji prosi blizu robne kuće “Boska”, ističe da mu kutija za sitan novac ne zveči kao nekada, a dodaje i da je posljednju “papirnatu” dobio prije dvije godine.

Sjedimo na najprometnijim mjestima, kod tržnica, pijaca i pekara, crkava, hipermarketa, banaka i autobuske stanice. Obilazimo parkinge i glavne ulice. Sada treba više hodati, a manje čekati. Zato idemo u kafiće i restorane, gdje tražimo pola marke, marku od bolje obučenih i bogatijih Banjalučana. Glavno je da policija ne vidi – kaže ovaj dječak, dodajući da ga “nipošto ne slikamo za televiziju”, jer…

Takođe, on odbija da kaže da li prosi za sebe ili nekog drugog, a na pitanje da li je išao u školu, odgovara: “Imam četiri razreda. A ti, imaš li po’ marke!?”

Sa druge strane, Banjalučanin Igor Mirković ističe da je mnogo više lažnih prosjaka, koji se pretvaraju da su bolesni, krše zakone i stvaraju ružnu sliku o Banjaluci.

Ipak, najgore i najmučnije je što je među njima veliki broj maloljetnika, koji organizovano, i najvjerovatnije uz amin roditelja, rade za “gazde”. E njima treba da se sistemski pozabave sudije, tužioci, policija i svi nadležni, da budu uvedene strože kazne i da se djeca zbrinu i sklone s ulica. Tužno je gledati ih ozeble i pokisle – ističe Mirković.

Iz institucije Ombudsmana za djecu RS kažu da je prosjačenje djece veliki društveni problem, nastao kao posljedica povrede niza dječjih prava.

Zbog neadekvatne roditeljske brige i nepravovremene reakcije na uslove odrastanja na ulici, ova djeca su često potpuno zapuštena, promrzla i gladna dok ispruženom rukom i u svim vremenskim prilikama traže milostinju. Nemajući odgovarajuće obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, na marginama društva postaju lak plijen onih koji u njihovom angažovanju vide mogućnost zarade. Djeca čak u tome ne vide opasnost, već naprotiv pristaju na taj vid “organizovanog rada” – navodi Vesna Popović, portparol Ombudsmana za djecu RS.

Ova institucija je, istražujući prisutnost prosjačenja djece u RS, došla do podataka koji ukazuju na moguće zloupotrebe.

U osam odsto slučajeva radi se o prisiljavanju djece na prosjačenje. U pojedinim slučajevima roditelji stoje iza ovih aktivnosti svoje djece, a često je prisutno organizovano dovođenje djece iz drugih opština, kao što je zabilježeno u ljetnjim mjesecima u Prijedoru. Kako god, najčešći uzroci ove pojave su, prema podacima centara za socijalni rad, disfunkcionalnost porodice, alkoholizam, nasilje u porodici, društveno-socijalni status, materijalni interes… Jedino rješenje ovog problema je prevencija, odnosno mjerama porodično-pravne zaštite osigurati adekvatnu roditeljsku brigu za dijete – napominju u ovoj instituciji.

Prema posljednjim statistikama, nadležne službe u RS registrovale su 131 dijete zatečeno u prosjačenju. Od toga skoro 80 odsto registrovane djece prosjaka bilo je u Banjaluci, Prijedoru, Bijeljini i Modriči. Među njima najviše mališana bilo je uzrasta od šest do devet i od 10 do 14 godina. Čak i petoro mlađih od tri godine…

Moguće tri godine zatvora

Po Zakonu o javnom redu i miru Republike Srpske propisane su kazne za prosjačenje.

Ko prosjači, biće kažnjen novčanom kaznom od 200 do 800 KM. Ko prisiljava ili navodi na prosjačenje maloljetno lice, duševno bolesno ili lice zaostalog duševnog razvoja, biće kažnjen novčanom kaznom od 400 do 1.200 KM – navedeno je u ovom zakonu, a, prema Krivičnom zakonu RS, roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuđava na pretjeran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjačenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vršenje drugih radnji, koje su štetne za njegov razvoj, biće kažnjen zatvorom do tri godine.

Izvor: Nezavisne