Novčić iz česnice za sreću i blagostanje

Po predanju svi članovi porodice moraju da pojedu svoj dio česnice kako bi u njihov dom ušli snaga i zdravlje. U nekim krajevima je običaj da se pronađena para umetne u okvir ikone krsne slave porodice ili stavi kraj nje.

Vijekovima unazad na pravoslavni Božić jede se česnica, tradicionalna pogača koju domaćice zamijese na Badnje veče ili rano ujutro na Božić, prije svitanja. U tijesto, koje oblikuju u okrugli hljeb, domaćice stavljaju novčić za privlačenje bogatstva, parčence svinjskog mesa otkinuto od pečenice koju je domaćin pekao 5. januara, na Tucindan, te parčence badnjaka za blagostanje i mir u domu.

Tako pripremljena česnica iznosi se na već postavljenu prazničnu trpezu, na Božić. Ne siječe nožem, već se lomi rukama. Ukućani okreću među sobom česnicu tri puta, a zatim se lomi i jede prije ostale hrane.

Svaki od ukućana uzima parče pogače i zagleda u njega ne bi li našao paricu koju je domaćica umetnula, a koja će mu po narodnom vjerovanju obezbijediti sreću cijele godine. Po predanju svi članovi porodice moraju da pojedu svoj dio česnice kako bi u njihov dom ušli snaga i zdravlje.

U nekim krajevima je običaj da se pronađena para umetne u okvir ikone krsne slave porodice ili stavi kraj nje. Tu ostaje cijele godine kako bi porodici obezbijedila blagostanje do sljedećeg Božića.

U nekim krajevima za miješenje tijesta za česnicu koristi se voda umjesto mlijeka, a donosi se na božićno jutro s izvora. Takođe, negdje se vjeruje i da brašno treba uzimati samo iz pune vreće, ali u današnje vrijeme se takav običaj skoro potpuno izgubio.

Običaji su i da se, posebno u seoskim domaćinstvima, u česnicu stavlja kukuruz (zbog svinja), pasulj (zbog ovaca) i ovas (zbog konja). Oni koji drže kokoške i drugu živinu, u svoju česnicu stavljaju zrna pšenice.

Ko u česnici pronađe novčić ili komadić badnjak, treba da ga čuva na posebnom mjestu, dok se pšenica, ovas, pasulj i kukuruz daju životinjama zbog kojih su i stavljeni u božićni hljeb.

Izvor: Nezavisne