Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas korone?

Za eksperte nije pitanje da li će doći do drugog talasa epidemije virusa korona, već da li će građani i vlade biti bolje pripremljeni nego tokom prvog talasa.

“S obzirom na to da se virus raširio po cijeloj Evropi, bilo bi naivno misliti da je s time gotovo”, izjavila je Erika Vliege, koja vodi odjeljenje za zarazne bolesti u univerzitetu u Antverpenu i savjetuje belgijsku vladu.

Ona je kao primjer navela ponovno pojavljivanje virusa u nekoliko azijskih država.

Vliege i drugi stručnjaci tvrde da bi ublažavanje restriktivnih mjera i ponovno pokretanje međunarodnih putovanja mogli biti okidač za sljedeći talas, prenio je briselski portal Politiko.

U međuvremenu, planiranje za postpandemijski svijet dalje ometa dugi spisak neodgovorenih pitanja.

Naučnici još ne znaju sigurno da li zaraženi razvijaju neku vrstu imuniteta i ako ga razviju koliko dugo on traje ili da li izloženost drugim virusima korona, poput sezonskog gripa, stvara neku vrstu imuniteta protiv ovog.

Postoje nade da toplije vrijeme djeluje protiv širenja virusa, ali ni to nije utvrđeno.

Novi terapijski lijekovi, vakcine ili druge intervencije, kao što su agresivno praćenje kontakata i karantina… mogu ublažiti potrebu za strogim socijalnim distanciranjem da bi se održala kontrola epidemije, napisali su autori studije, objavljene sredinom aprila, koja se bavi dinamikom prenosa virusa korona do 2025.

U drugom slučaju, možda će biti potrebno zadržati mjeru socijalne distance do 2022. godine, upozoravaju oni.

Neposredna opasnost dolazi od ukidanja postojećih restriktivnih mjera, izjavila je za briselski portal šefica Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) Andrea Amon.

Mjere su skoro prepolovile broj slučajeva u evropskom ekonomskom prostoru između 9. aprila 8. maja, rekla je ona.

Ako se mjere ukinu prebrzo, a ne prate ih testiranje, traženje kontakta, fizičko distanciranje i pranje ruku, “onda ćemo uskoro vidjeti sljedeći talas”, rekla je Amonova.

Rani znaci su možda već prisutni.

Nakon ublažavanja nekih ograničenja, u Njemačkoj je primijećen porast stope reprodukcije virusa iznad jedan, što znači da jedna zaražena osoba može da prenese virus na više od jedne osobe, čime je efektivno doprinijela eksponencijalnom porastu broja slučajeva.

Poslije otvaranja škola i vrtića u Danskoj je primijećen porast stope reprodukcije, ali je on još ispod jedan.

U međuvremenu, Belgija, koja je upravo dozvolila domaćinstvima da ugoste četvoro ljudi i prodavnicama da ponovo rade, pažljivo prati kako to opuštanje utiče na broj slučajeva.

Češka je najodvažnija na tom planu, dozvolivši događaje, vjenčanja i crkvene službe za skupove do 100 ljudi od ponedjeljka.

Švedska je imala drugačiji pristup, kao jedina zemlja u EU koja nije uvodila restrikcije u javnom životu.

Anders Tegnel, švedski državni epidemiolog, upozorio je da bi se druge zemlje koje su uvele restriktivne mjere u drugom talasu mogle suočiti s više slučajeva, jer je manji broj ljudi bio izložen virusu nego u Švedskoj.

Amonova je odbila da prokomentariše strategiju Stokholma.

Izvor: Agencije