Pitanje radioaktivnih gromobrana: Bolje ukloniti opasnost nego nagađati o šteti!

Stari gromobran na Samačkom hotelu u banjalučkom naselju Starčevica, jedan je od četiri takva gromobrana koji se nalaze u gradu i koji predstavljaju potencijalnu opasnost za građane.

Priča o radioaktivnim gromobranima i njihovom uklanjanju traje već tridesetak godina, a uprkos negodovanju građana, problem i dalje ostaje, jer čak i kada bi sporni gromobrani bili uklonjeni u Republici Srpskoj i u BiH ne postoji mjesto gdje bi ova vrsta otpada mogla biti odložena.

Priča stara  tri decenije

Za to vrijeme, svaki put kada neko od građana koji žive u blizini spornih lokacija oboli od neke od malignih bolesti, problem s gromobranima iznova postaje aktuelan, a od nadležnih se traži da taj problem riješe – u smislu da, ako već ne postoji mjesto za odlaganje ovakvog otpada, to ne treba da znači da opasne materije treba da ostanu u gusto naseljenim gradskim naseljima!

Ovu temu je na posljednjoj sjednici gradskog parlamenta pokrenuo odbornik Nenad Talić, a iako još nije dobio odgovor na postavljeno odborničko pitanje, ističe da odgovor očekuje od nadležnih institucija.

“Jasno mi je da to nije u nadležnosti grada, to sam spomenuo i kada sam postavio odborničko pitanje. Obično je praksa da grad uputi pitanja dalje, te da odgovor bude proslijeđen odborniku. Kao građanin, kao odbornik i kao stanovnik Starčevice, želio bih da ne moramo mi da razmišljamo o tome, u smislu da li je štetno, koliko je štetno, da li je gromobran oštećen ili ne i da li uzrokuje oboljenja. Jasno mi je i da trenutno nema rješenja u vezi s pitanjem odlaganja takvog otpada, ali činjenica je i da svaki problem može biti riješen, pa tako i ovaj. Potrebno je da imamo pravi uvid u situaciju da bismo izbjegli i paniku, ukoliko zaista postoji realna opasnost”, kaže Talić.

Četiri sporna gromobrana

Na području grada postoje četiri sporna gromobrana. Pored Samačkog hotela, dva gromobrana nalaze se na zgradi „Čajavca”, i još jedan na zgradi „Trgoremonta” u Ulici Branka Popovića. Gromobran na Samačkom hotelu postavljen je 1981. godine, a o uklanjanju ovog, kao i drugih gromobrana na području grada priča se još od 1989. godine. Pred sam završetak rata, 1995. godine, planirano je uklanjanje i deponovanje ovog potencijalno opasnog gromobrana, a tadašnja cijena tog poduhvata iznosila je oko 40.000 maraka.

“Ukoliko postoji opasnost, svaki taj gromobran treba da bude uklonjen. Ako nemaju gdje da ga čuvaju, neka nađu mjesto koje nije gusto naseljeno kao naše naselje i gdje ne predstavlja opasnost za zdravlje djece. Niko od nas nije stručan da daje mišljenje o opasnosti, ali nema potrebe ni da o tome nagađamo, nego opasan materijal treba da bude udaljen od djece”, kaže mještanin Vojin Simović.

U planu lokacija za centralno skladište

Savjet ministara BiH ovih dana je razmatrao informaciju Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost o stanju upravljanja radioaktivnim otpadom u BiH, a imenovan je i član komisije za određivanje centralnog skladišta u ime Savjeta ministara.

Sljedeći korak je dostavljanje prijedloga lokacija za novo centralno skladište radioaktivnog otpada u BiH, što bi moglo da bude rješenje i za gromobrane koji se nalaze u Banjaluci, ali i za još dvjestotinak istih takvih koji su raspoređeni po BiH.

Opasnost od oštećenja

Već godinama postoji i strah da bi konstrukcija gromobrana mogla da se uruši ili da zbog jakog vjetra ili drugih uticaja može doći do oštećenja gromobrana.

U tom slučaju, propisane su bezbjednosne mjere po kojima je propisano obavezno odstojanje u zoni od 12 metara za profesionalna lica, odnosno 150 metara za stanovništvo.

Izvor: pressrs.ba