Naučna otkrića koja su obilježila 2015. godinu

Aktuelna nam se godina bliži kraju. Tek nas par sedmica dijeli od 2016., stoga ćemo se osvrnuti na vijesti koje su u proteklih 365 dana izazvale najviše medijske pažnje.

Otkriće vode na Marsu

Voda na Marsu nije nikakva novost. O njenom se postojanju spekuliše godinama i s obzirom na pravu vojsku robotskih istraživača ondje, bilo je pitanje vremena kad ćemo je pronaći. U oktobru je otkriće konačno objavljeno, s nizom dokaza koje su prikupile sonde i roveri.

Projekt ‘Noina arka’

Ne, u tekst o nauci nije zalutao nikakav religijski pamflet, riječ je tek o posuđenom imenu. Ruski biolozi grade svojevrsnu banku genetskog materijala svih živućih organizama na Zemlji, što će poslužiti kao osiguranje od mogućeg izumiranja neke od današnjih vrsta. Već je započet rad na odgovarajućem postrojenju, koje će zauzimati impresivnih 430 km2.

Prolazak sonde pokraj Plutona

Patuljasti planet Pluton, koji se do prije devet godina ubrajao u planete, nama je najbliži član Kuiperova pojasa. Još 2006. godine NASA je prema njemu poslala sondu New Horizons, koja je devet dugih godina putovala do njega. Njen prolazak pokraj primarnog odredišta osigurao nam je goleme količine informacija o Plutonu i njegovim satelitima, a trenutno je na putu k drugim objektima Kuiperova pojasa, do kojih će stići početkom 2019. godine.

Otkriće vrste Homo Naledi

Čovjekovo porodično stablo vrlo je razgranato i naučnici znaju tek njegove grube konture. Ove godine ono je dobilo novog člana, čime je još malo rasvijetljeno naše porijeklo. Homo Naledi je izumrla humanoidna vrsta koja je nekada obitavala na području Južne Afrike; otkrivena je još 2013. godine, no tek je ove službeno priznat status ljudskog predaka.

Kimbetopsalis Simmonsae

Ove je godine otkriven i , najstariji sisavac do sada. Nastanjivao je Aziju i Sjevernu Ameriku dok su Zemljom još hodali dinosauri, krijući se od njihovih oštrih čeljusti. Njihov nestanak pružio je priliku Kimbetopsalis Simmonsae i ostalim ondašnjim sitnim sisavcima da preuzmu dominantnu ulogu na planetu, mada je i on kasnije isčezao i ustupio mjesto glodavcima.

Prvi tranzistor od silicena

Silicen, jedan od oblika silicija, iskorišten je u izradi prvog silicenskog tranzistora na svijetu. Njegove performanse nadmašuju grafen i ukoliko njegovo korištenje ude isplativo, zamijeniće isti na polju nanotehnologije te donijeti revoluciju u proizvodnji računarskih čipova.

Vanzemaljska megastruktura

Proučavajući zvijezde u potrazi za planetima, astronomi su u orbiti jedne takve zvijezde (KIC 8462852) udaljene 1.500 svjetlosnih godina od nas, primijetili neobične svjetlosne fluktuacije. Ove u principu znače kako je neki drugi objekt zasjenio zvijezdu – to obično bude planet – no ovaj je objekt toliko golem, da zasigurno nije planet. U medijima su odmah počela nagađanja kako je riječ o vanzemaljskoj strukturi, koju tuđini koriste za prikupljanje energije sa zvijezde (tzv. Dysonova sfera), no astronomi su skloniji realnijim tumačenjima koja uključuju oblak prašine i plina, jato kometa ili neku sličnu prirodnu pojavu.

Izvor: znanost.geek.hr