Dan žalosti u Srpskoj i Srbiji (Video)

U Srbiji i Republici Srpskoj danas Dan žalosti zbog pogroma Srba u hrvatskoj vojnoj akciji “Oluja” iz 1995. godine.

Poslije 20 godina od tog zločina, Srbija i Republika Srpska su prvi put današnji dan zvanično proglasile za Dan žalosti.

Srbija i RS se danas sjećaju dana tokom kojih je, prema srpskim izvorima, protjerano više od 220.000 Srba, a oko 2.000 njih je nastradalo – od čega čak 1.200 civila.

Avgusta te nesrećne 1995. godine popaljeno je, opljačkano i uništeno oko 40.000 objekata Srba.

Sjećanje na nepregledne kolone ljudi koje su se, na traktorima, sa zavežljajem u ruci ili bez ičega od 4. avgusta, slivale ka Srbiji nikada neće izblijediti iz sjećanja svih građana Srbije i RS, svjedoka pogroma.

Poslije jučerašnjeg centralnog skupa na državnom nivou, na kom je u Sremskoj Rači obilježena godišnjica pogroma, danas će svi građani imati priliku da odaju poštu stradalima i izraze saosjećanje s prognanima.

Građani Srbije i RS pozvani su da danas tačno u podne zastanu i uz sirene za uzbunu i crkvena zvona odaju poštu stradalim Srbima.

Preporuka je Organizacionog odbora za obilježavanje ovog događaja da se u svim institucijama i organizacijama u to vrijeme rad obustavi na jednu minutu i da se građani, ma gdje se nalaze u tom trenutku, zaustave i tako odaju počast svim stradalima.

Sva zvona i sve sirene će se čuti u jednom trenutku u srijedu tačno u podne i na minut cijela Srbija i RS će stati u sjećanje na protjerane i ubijene u Oluji, rekao je ranije predsjednik organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice “Oluje”.

Paradoks koji je svake godine, pa i ove, pratio sjećanje na “Oluju” je da se u Hrvatskoj ona doživljava kao razlog za slavlje.

Iz Zagreba je više puta isticano da Oluja nije slavljenje stradanja ljudi, već dana kada je poražena politika Slobodana Miloševića, a ta zemlja, kako kažu, ponovo ujedinjena. Otuda, ne vide ništa sporno u proslavi.

U tom duhu je juče održana i vojna parada u Zagrebu, a danas se slavlje nastavlja u Kninu, gdje će biti otkriven i spomenik prvom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu.

https://youtu.be/6eEKWg_IlhQ

Činjenice o “Oluji”

Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na samoproklamovanu Republiku Srpsku Krajinu. Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.

U operaciji “Oluja” učestvovalo je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, MUP-a i Hrvatskog vijeća obrane. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.

Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo celokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji.

Vlasti u Srbiji su izbjegličke kolone upućivale u centre u unutrašnjosti zemlje, uključujući i pokrajinu Kosovo.

Vojna akcija “Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.

Nema preciznih podataka o žrtvama. Po nekim izvorima, u akciji hrvatske vojske “Oluja” nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo ukupno 677 civila.

Dokumentaciono-informativni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba od kojih 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.

Izvor: Mondo