Hoćete da radite u Švedskoj, Norveškoj ili Njemačkoj?

Švedska je voljna da zapošljava i radnike iz zemalja koje nisu članice EU, a sve što je dovoljno jeste pasoš i dogovor sa poslodavcem. Posao se nalazi putem direktnog kontakta sa poslodavcem u ovoj zemlji ili pomoću oglasa na internetu.

“Sistem iseljeničkih viza u Švedsku ne postoji. Dovoljno je da jedan član porodice nađe posao i to je uslov da u Švedsku ode cijela porodica”, kaže Marija Danić iz odjeljenja za migracije u Švedskoj ambasadi u Beogradu.

Kako navodi ovaj list za odlazak u Švedsku potreban je samo pasoš, a ostali uslovi, poput plate i radne dozvole, se dogovaraju sa poslodavcem.

Zainteresovani mogu da nađu posao preko sajta ec.europa.eu/eures gdje je poslodavac obavezan da oglasi radno mjesto.

Posao je moguće naći i pomoću poznanika i rodbine koji već rade u Švedskoj. Poznavanje jezika nije obavezno za sve struke, posebno ako se radi o zanatima, ali je poznavanje engleskog prednost.

Za poslove koji zahtijevaju diplomu fakulteta, poput ljekara, potrebni su znanje jezika i nostrifikacija diplome i ona otprilike traje oko pola godine u prosjeku.

Gotovo slično je i u Norveškoj, gdje je prosječno radno vrijeme oko 7,5 sati dnevno, ali je uz nadoknadu moguće raditi i prekovremeno. Plata se dobija jednom mjesečno, a godišnje ima 30 dana odmora.

Građani koji žele da rade u Njemačkoj takođe moraju sami da nađu firmu koja će ih zaposliti – prelistavanjem štampe i kontaktiranjem agencija za zapošljavanje, kao i preko sajta jobboerse.arbeitsagentur.de.

Prednost imaju oni koji tečno govore njemački jezik. Prosječna neto plata u toj zemlji iznosi oko 2.000 eura. Troškove eventualnog ljekarskog pregleda i prevoza najčešće snosi vlasnik firme.

Život u ovim zemljama, inače, je skup. U Norveškoj i Švedskoj skuplji je i do 20 odsto u prosjeku nego u Njemačkoj.

“Za kiriju, komunalije, prevoz i hranu odlazi oko 40 odsto zarade. Prosječna stanarina je oko 600 evra, a garsonjera se može naći i za 400. Građevinski radnik može da zaradi oko 2.500, koliko i nastavnik, dok stomatolog zaradi i duplo više. Najbolje je ako stan i troškove deli troje ljudi”, priča J. Simonović koja u Švedskoj radi na održanju zgrade.

Izvor: 24sata.rs