Šta znači zdravo živjeti?

Način života u značajnoj mjeri utiče na zdravstveno stanje. Pročitajte kako možete sami da unaprijedite vaše zdravlje.

Pravilna ishrana

Pod pravilnom ishranom podrazumijeva se ishrana koja ima energetsku vrijednost u skladu sa preporučenom za određenu energetsku potrošnju (što zavisi od uzrasta, pola, fizičke aktivnosti, zdravstvenog stanja osobe), ishrana siromašna ukupnim mastima, zasićenim masnim kiselinama, holesterolom, prostim ugljenim hidratima, odnosno ishrana bogata polinezasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama, dijetnim vlaknima, složenim ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima.

Preporuke

Osnovni principi pravilne ishrane su umjerenost i raznovrsnost.

Svakog dana u ishrani treba da budu zastupljene sve grupe namirnica. Hranu pripremati sa manje masnoće, izbjegavati prženje, a poželjni načini su pečenje, dinstanje, kuvanje.

Žito i proizvodi od žita

Dnevno treba jesti od tri do pet porcija ove vrste namirnica, prednost uvijek treba dati integralnim vrstama žitarica. Jedna porcija je jedna kriška hljeba, odnosno jedna šoljica žitarica.

Povrće

Svakodnevno treba konzumirati razne vrste povrća, pogotovu one koje se mogu jesti u sirovom stanju. Dnevno treba jesti od dvije do tri porcije.

Voće

Svakodnevno jesti raznovrsno voće, najmanje tri puta dnevno, prevashodno u sirovom stanju. Jedna porcija podrazumijeva jednu voćku, npr. jabuku, krušku ili šolju sitnijeg voća, npr. trešnje, ribizle, borovnice.

Mlijeko i mliječni proizvodi

Treba ih jesti dva do tri puta dnevno, po jednu šolju, odnosno porciju. Birati napitke i proizvode sa niskim procentom masti.

Meso, jaja i proizvodi od mesa

Meso i proizvode treba jesti jedan put dnevno u količini do 150 grama. Prednost dati posnom mesu (pileće, riba). Jesti dva do tri cijela jaja nedjeljno.

Šećeri

Izbjegavati slatkiše, prednost dati voću.

Masti i ulja

Prednost dati biljnim uljima. Koristiti svježa ulja.

Planirajte obroke, pripremite nedjeljni jelovnik i trudite se da obroci budu u isto vrijeme. Tokom dana treba imati 5 manjih obroka. Obroci treba da budu u određeno vrijeme, poželjno na tri do četiri sata.

– Izbjegavajte masnu i jako zasoljenu hranu, kao i hranu bogatu šećerima.

– Hranu nemojte dosoljavati, već ukus hrane obogatite biljnim začinima.

– Voće i povrće su idealna hrana kada ste u pokretu. Stavite u torbu jednu jabuku ili bananu – prijaće kao užina.

– Želite da «pregrizete» nešto dok čekate večeru? Uzmite jednu šargarepu ili paradajz umjesto čokolade i čipsa.

Fizička aktivnost

Fizička aktivnost je jedan od najlakših načina za unapređenje zdravlja. Doprinosi sagorijevanju kalorija i potrošnji energije koju unosimo hranom, pa tako utiče na održavanje željene tjelesne težine. Takođe, smanjuje nivo šećera i holesterola u krvi.

Redovna aktivnost dovodi do smanjenja nivoa krvnog pritiska i smanjuje rizik od nastanka oboljenja srca za 50 odsto. Fizički aktivne osobe su bolje raspoložene, zadovoljnije sobom, u boljoj kondiciji i bolje reaguju na stres.

Izvor: Danas.rs