Zaštitite se: Savjeti za bezbjedan boravak na suncu

Tropska žega nikome ne prija, pa vrućine mogu da izazovu ozbiljne tegobe i kod potpuno zdravih osoba. Zato se u danima sa ekstremno visokim temperaturama treba pridržavati osnovnih pravila – na jakom suncu boravite što kraće, oblačite se i hranite lagano i uzimajte što više tečnosti.

Ne preporučuje se da dugo boravite u sparnim i zagušljivim prostorijama, ali je zato često tuširanje mlakom vodom poželjno.

U najtoplijem dijelu dana na ulicu ne treba da izlazite bez šešira ili marame na glavi, a preporučuje se da nosite laganu odjeću svijetlih boja.

Da biste spriječili dehidrataciju, treba da uzimate dva do tri litra tečnosti dnevno, najbolje obične vode ili mineralne negazirane vode s malo limuna.

Posljedice jakog sunca

Ukoliko zanemarite zaštitu, uslijed dugog boravka na jakom suncu i pregrijavanja tijela možete da doživite sunčanicu i toplotni udar.

Do tegoba uzrokovanih vrućinom dolazi kada tijelo više nije u mogućnosti da održava normalnu tjelesnu temperaturu.

Kod ljudi se temperatura tijela reguliše znojenjem, ali u slučaju produženog i intenzivnog izlaganja vrućini, to ponekad nije dovoljno.

Osnovni simptomi sunčanice pokazuju se postepeno, a na nju ukazuju suva koža i crvenilo lica, povišena temperatura, zujanje u ušima, jaka glavobolja.

Može da dođe i do kratkotrajnog gubitka svijesti zbog pada krvnog pritiska.

Organizam traži vodu

Slični simptomi prate i toplotni udar. Međutim, u ovom slučaju tegobe nisu posljedica djelovanja sunčevih zraka na glavu, već nagle promjene tjelesne temperature.

Do toplotnog udara može da dođe, recimo, kada uđemo u pregrijani automobil koji je dugo stajao na suncu ili kada sa velike spoljne temperature uđemo u previše rashlađen stan.

Osobu koja je doživjela toplotni udar ili sunčanicu treba skloniti u hladovinu, osloboditi suvišne odjeće i stavljati joj hladne obloge.

S obzirom na to da je organizam izgubio dosta tečnosti, osobi koja je kolabirala treba dati vodu, ali u malim gutljajima.

Obavezna terapija za hronične bolesnike

Žegu i sparinu posebno teško podnose hronični bolesnici, kojima visoke temperature pogoršavaju simptome osnovnih bolesti.

Najteže je osobama koje pate od kardiovaskularnih bolesti, angine pektoris, visokog pritiska, bubrežnim bolesnicima i pacijentima koji su preležali infarkt miokarda.

Za njih je jako važno da se pridržavaju mjera zaštite od vrućina i da se ne izlažu pretjeranom naporu, jer to može da pogorša bolest.

Naravno, najvažnije je da redovno uzimaju prepisane terapije.

Izvor: BanjalukaLive