Koliko (ne)kvalitetnu hranu jedemo? (Foto)

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Objavljeno: 8. 7. 2016

Istražili smo koliko je kvalitetna hrana koja se nalazi na policama naših supermarketa i tržnica, kakve procedure prođe prije nego li se pojavi na njima, a koliko su sami građani zadovoljni njenim kvalitetom!

Sve češće u lokalnim supermarketima i manjim trgovačkim radnjama naiđemo na vidno pokvarene odnosno trule proizvode koji se prodaju kao druga klasa voća i povrća. Osim trulog voća i povrća često vidimo i određene proizvode koji se prodaju po povoljnijim cijenama jer im je istakao ili se bliži kraj roka prodaje.

Ovim povodom razgovarali smo sa glavnim republičkim inspektorom za hranu Pejom Đurašinovićem jer nas je zanimalo kako pored oštrih i kako sami naglašavaju brojnih, svakodnevnih inspekcijskih kontrola “smeće” ipak završi na našim policama, frižiderima i tanjirima?

Đurašinović ističe da svaku pošiljku hrane koja se uvozi u Republiku Srpsku mora pratiti potrebna dokumentacija koja uključuje i dokaz ovlaštenog organa zemlje izvoznice, odnosno laboratorije, da je proizvod ispravan.

Nakon uzimanja uzorka inspektor izdaje saglasnost za carinjenje, kako bi se pošiljka mogla ocariniti, ali se u saglasnosti precizno navodi da je uvoznik dužan pošiljku od koje su uzeti uzorci uskladištiti u odgovarajućim higijenskim uslovima, odvojeno od druge robe.

Ako se analizom utvrdi da pošiljka ne odgovara propisanim uslovima, inspektor zabrani uvoz i nalaže uništavanje pošiljke ili povrat dobavljaču, što u praksi znači da takvi proizvodni nisu ni bili u maloprodaji dostupni potrošačima.

“Kada je riječ o povlačenju hrane sa polica marketa, u praksi inspekcija u prometu ne zatiče veće količine hrane isteklog roka, zato što sami trgovci povlače takve namirnice, jer na osnovu uredne dokumentacije o otpisu mogu vratiti dio plaćenog poreza.

Trgovac ima pravo na povrat PDV-a ako uništi hranu kojoj je istekao deklarisani rok upotrebe, u prisustvu inspektora. O uništavanju robe kojoj je istekao rok upotrebe, inspektor sačinjava zapisnik da je prisustvovao uništavnju robe i konstatuje vrstu robe, broj ambalažnih jedinica, neto težinu, datum isteka roka upotrebe, odvagu ako postoji vaga za mjerenje i način samog uništavanja”

Trgovci često proizvode kojima uskoro ističe rok trajanja stavljaju na akcije ili rasprodaje, što zakonom nije zabranjeno jer proizvod je ispravan i bezbjedan za upotrebu sve dok je u označenom roku trajanja, međutim u ovim slučajevima trgovci su dužni po Zakonu o zaštiti potrošača Republike Srpske dodatno vidljivo istaći krajnji rok upotrebe.

Kada je riječ o voću i povrću ovi proizvodi su izuzetno osjetljivi na senzorne promjene u smislu izgleda, konzistencije i drugih fizičkih katakteristika. Ukoliko se ne skladište na adekvatan način vrlo brzo dolazi do truljenja proizvoda. Upravo iz tog razloga praksa je da se za vrijeme visokih temperatura intenziviraju kontrole proizvoda koji su podložniji procesu truljenja i izmjeni organoleptičkih svojstava.

Pojačane kontrole prometa voća i povrća u maloprodajnim objektima vrše se kontinuirano gdje se trgovcima nalaže da trulo voće i povrće moraju odbacivati, te da se isto ne smije nalaziti u prometu, a što je propisano Zakonom o hrani. Ukoliko ne postupe po nalogu inspektora inspekcija će sankcionisati trgovce izdavanjem prekršajnog naloga.

Zakonom nije zabranjeno razvrstavanje voća u klase, ali isto mora biti izvršeno u skladu sa Pravilnikom o kvalitetu voća, povrća i pečurki kojim je propisan način klasiranja.

Kod nas NEMA GMO proizvoda!

“U ovoj godini prilikom uvoza provjeravali smo uzorke riže, integralne riže i soje radi analiza na prisustvo GMO, porijeklom iz Italije, Mađarske, Slovenije, Srbije. Na osnovu rezultata Poljoprivrednog instituta RS, svi uzorci su ocijenjeni kao ispravni, odnosno nije utvrđeno prisustvo GMO.

Takođe, u saradnji sa Agencijom za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine u proteklim godinama realizovali smo monitoring prisustva genetički modifikovanih organizama u hrani.

Na osnovu procijenjenog rizika republička inspekcija za hranu je izvršila uzorkovanje: kukuruznih krupica i brašna, kukuruznih pahuljica i sličnih miješanih žitarica, pekarskih proizvodia koji sadrže kukuruz kao što su keksi, grickalice, smoki, konditorski i slični proizvodi.

Uzeta su 23 uzorka koja su dostavljena na analizu referentnoj laboratoriji Evropske unije u Italiji, i rezultatima je potvrđeno da su svi uzorci bili uredni, odnosno da niti u jednom nije utvrđeno prisustvo GMO”

kk

Prošle godine povučeno 386 kilograma pokvarene hrane

Najčešće je riječ o proizvodima kraćeg roka upotrebe, kao što su mliječni proizvodi, osvježavajuća pića i sokovi, kanditorski proizvodi, te razni začini. Riječ je o pojedinačnim slučajevima gdje u prodajnim objektima inspektori pronađu po svega nekoliko pakovanja hrane neprikladne za ljudsku upotrebu, a upravo iz razloga što velike količine hrane proteklog roka upotrebe, sami trgovci povlače iz prometa jer mogu vratiti dio plaćenog poreza.

Savjeti Građanima

Đurašinović savjetuje da obratite pažnju na izgled, boju i miris hrane. U slučaju da uočite neispravnu hranu ili neadekvatno čuvanje u prodajnom objektu trebalo bi da odmah obavijestite nadležnu inspekciju u svojoj opštini. Kupac uvijek treba zahtijevati račun za kupljenu robu jer je račun dokaz da je ta roba kupljena u tom objektu.

“Veliku pažnju građani moraju posvetiti pripremi i čuvanju hrane u domaćinstvu. U periodu sa visokim temperaturama hrana se mora čuvati na niskim temperaturama u tzv. hladnom lancu. Hrana koja je termički obrađena i čuva se radi posluživanja, mora se održavati u tzv. toplom lancu odnosno zagrijana iznad 65 stepeni Celzijusa”

Bitno je pridržavati se pet osnovnih pravila za bezbjednu hranu:

  • stroga higijena ruku, opreme, pribora i zaštita od insekata, glodara i drugih životinja;
  • odvajanje sirove od termički obrađene hrane i upotreba odvojenog pribora;
  • dobra termička obrada i podgijavanje do vrenja;
  • čuvanje hrane na sigurnim temperaturama, u frižideru ili preko 60 stepeni;
  • upotreba higijenski ispravne vode, detaljno pranje voća i povrća, korišćenje hrane koja je u roku trajanja

Pitali smo sugrađane gdje kupuju i koliko su zadovoljni onim što zateknu na policama marketa?

“Kupujem voće u manjim marketima jer je dosta svježije nego u supermaketima. Pokvareno voće i povrće lako vidim. Problem su pojedine mesnice, tu treba biti oprezan. Često se desi da umjesto teletine dobiješ nešto drugo.

Generalno, meso je najveći problem u ljetnim danima i treba biti oprezan. Najbolje uvijek kupovati na istom mjestu.

Desilo mi se da roba koja je na akciji u stvari bude pokvarena, a dodala bih da su nam hljeb i peciva veoma loša, nepečena, žilava, a pri tome cijena obične kifle je na pojedinim mjestima od 0,30 ili 0,35KM za taj “kvalitet” previsoka.

Hrana generalno nije loša ali je precijenjena, još kada se tome doda neljubaznost prodavača prosječnom kupcu ne ostaje mnogo izbora za kupovina”, požalila nam se sugrađanka Desa Vidović (48).

“Šokirana sam činjenicom da neki marketi koriste sirotinju da plasiraju voće i povrće pod drugu klasu iako je skroz trulo. Vidjela sam da stariji ljudi kupuju dinju na sniženju, koja je potpuno nejestiva. Vjerovatno se radi o slaboj kupovnoj moći, ali smatram da bi marketi trrebali da više vode računa o proizvodima koji im se nalaze na policama”, rekla nam je jedna Banjalučanka.

Prema Zakonu o hrani Republike Srpske za prodaju neispravne hrane predviđene su novčane kazne, za pravna lica od 6.000 KM do 18.000 KM, za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 KM do 3.000 KM, za preduzetnika od 4.000 KM do12.000 KM i za pojedinca od 600 KM do 1.800 KM.

Pišite nam u komentarima kakva su vaša iskustva sa kupovinom hrane u trgovačkim centrima i tržnicama!

Izvor: Mondo

Share on FacebookTweet about this on Twitter
Preporuči na Viberu Pratite nas putem Vibera

Međunarodno priznati IT kursevi

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Šta mislite o ovoj temi?