Zašto je nekad dobro opsovati?

Psovanje je izduvni ventil i odbrambeni mehanizam za otpuštanje viška emocija, a njime se oslobađa i kreativnost. Ipak, gubi svoj efekt ako neko stalno psuje.

Psovanje je bezazleni emocionalni odgovor ljudi na stres i napete situacije, a pomaže da se osjećamo jače i stabilnije, tvrdenaučnicii s britanskog Univerziteta Keele. Oni su analizirali uticaj psovki na mozak te otkrili da ono, u umjerenoj mjeri, ima dobar uticaj na mentalno zdravlje.

U studiji su volonteri igrali igrice, a kako su zahtjevi postajali sve teži, sve su češće psovali. To je svojevrsni odbrambeni mehanizam tijela od napetosti koji pomaže da se osjećamo otpornije, zaključili su istraživači koji tvrde da psovanje nisu samo nepristojne poštapalice.

“U uzbuđenim stanjima ljudi postaju emotivni, a tada koristimo psovke. Što smo više uzrujani, psovke su gore i koristimo više tabu riječi. To je nešto što smo učili još od djetinjstva” – rekao je voditelj studije, dr Richard Stephens.

Odlučio se pozabaviti temom psovanja nakon što je prisustvovao rođenju svoje druge kćeri, pri čemu je njegova žena intenzivno psovala.

U drugom eksperimentu naučnici su podijelili ispitanike u dvije grupe te im dali da drže čaše pune leda. Jedna grupa je smjela psovati, a druga nije već su trebali biti tihi. U grupi u kojoj su psovali, volonteri su znatno duže izdržali držeći vodu.

Čest je stereotip da psuju samo oni neobrazovani i manje inteligentni, no činjenica je da nema pravila. Ipak, što više i češće neko psuje, to je efekt otpuštanja negativnih emocija psovkama slabiji, dodaje Stephens.

Svakako vodite računa da psovanje nije lijepo i nije kulturno, tako da vodite računa ukoliko baš morate da to ne učinite baš ispred bilo koga.

Izvor: kolektiv.me