Objavljeno: 4. 4. 2013 u 09:21h
Izgleda kao da je stres postao jedna od glavnih tema za većinu ljudi. Mnogi se konstantno žale kako su pod stresom, međutim, šta to zapravo znači?
Kada je stres u pitanju, zablude o simptomima i tretmanima mogu se naći svuda.
Vrlo često možemo čuti da je stres motivator. Malo stresa na poslu može upaliti našu želju da uspijemo bez obzira na sve poteškoće koje su pred nama.
Međutim, da li je u tim situacijama stres zaista ono šta nas motiviše?
Sudeći po autoru knjige „Mit o Stresu“, Endrjuu Bernstinu, stimulacija i angažovanje, poput postavljanja ciljeva i novih projekata, su zapravo stvari koje nas motivišu a ne stres.
Stres je po njemu samo vir negativnih emocija koji se nalazi iznad stimulacije i rada.
Sudeći po studiji objavljenoj 2008. godine, alkohol zapravo stimuliše oslobađanje hormona kortizola koji je zadužen za stres. Takođe je otkriveno da se alkohol i bijes međusobno podpomažu – okrećemo se alkoholu kako bi umanjili stres, a stres, zauzvrat, otupljuje dejstvo alkohola, sudeći po istraživanju Univerziteta u Čikagu.
Stres se može manifestovati na brojne načine poput nesanice i viška kilograma, međutim, ukoliko nemate ovih problema, to ne mora nužno značiti da stres ne utiče na vas.
Zapravo, hronični stres povezan je sa razvojem velikog broja zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca i rak.
Osobe koje žive bez očiglednih simptoma stresa mogu iznenada doživjeti srčani ili moždani udar – kojima stres samo doprinosi.
Stres takođe može dovesti do povećanja nivoa holesterola i dijabetesa, čak i ukoliko su simptomi nevidljivi.
Uprkos popularnom vjerovanju, većinu čireva ne izaziva stres, već uobičajena stomačna bakterija koja izaziva upale u crijevima i stomaku. Iako stres može povećati nivo stomačne kiseline tako doprinoseći stomačnim problemima, on nije glavni uzrok.
Osjećaj stresa nije neizbježan. Iako nemamo snagu da spriječimo stresne događaje, možemo kontrolisati našu reakciju na njih.
Bitno je znati šta može izazvati stres. Kada ste svjesni situacija koje mogu biti stresne, možete se lakše pripremiti na potencijalne probleme.
Negativni događaji zaista mogu prouzrokovati stres, ali to mogu i pozitivni. Sam događaj nije toliko bitan koliko naša emotivna reakcija na njega.
Sve što utiče na našu i aktivira jake emocije, negativne ili pozitivne, može dovesti do stresa.
Kao što postoje brojni faktori koji doprinose stresu, tenzija se može manifestovati u velikom broju fizičkih i psihičkih simptoma.
Svako doživljava stres na drugačiji način – može se desiti da stres utiče na vašu probavu, dok će neko drugi imati drugačije probleme tokom stresnih perioda.
Važno je prepoznati simptome stresa kako bi znali kako tačno sa njima da izađete na kraj.
Stres, akutni i hronični, je znatno drugačiji od nervoze.
Stres uglavnom dolazi iz situacija koje nas čine uzbuđenim, dok nervozu više karakteristišu strah i nelagoda, ponekad i bez jasnog razloga.
Izvor: b92
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.