“Za” i “protiv” veganske ishrane

Mnogi ljudi ne bi mogli ni da zamisle život bez sira i mesa. Ipak, veliki broj profesionalnih sportista, za koje se obično smatra da imaju veću potrebu za takvom hranom, postaju vegani.

Jedan od argumenata koje sportske zvijezde navode je taj da im biljna ishrana ubrzava oporavak od povreda i poboljšava performanse.

Među njim je i teniserka Venus Vilijams, koja tvrdi da se njeno opšte zdravstveno stanje drastično popravilo, od kako je prestala da jede namirnice životinjskog porijekla.

Ona ima takozvani Sjogrenov sindrom, autoimunu bolest koja izaziva bolove u mišićima i slabost, a odricanjem od mesa, ona tvrdi da se oslobodila najgorih simptoma – bolova u zglobovima i otoka.

Međutim, ona je nedavno izjavila: “Mislim da je dobro poznato da povremeno jedem meso. Nisam savršena, ali pokušavam”.

Britanska pjevačica Leona Luis takođe je najavila da postaje vegan, a prošle nedjelje američki novinar Mark Bitman objavio je da je izgubio 16 kilograma za nekoliko mjeseci, samo zahvaljujući veganskoj hrani koju je unosio do 18 časova. Meso je jeo uveče.

U njegovoj najprodavanijoj knjizi “VB6: Eat Vegan Before 6:00 to Lose Weight and Restore Your Health… For Good”, stoji da je takođe smanjio nivo holesterola i šećera u krvi, vjerovatno zbog smanjenja unosa zasićenih masti.

Sve više dokaza upućuje na to da je veganska ishrana korisna za mnoge stvari – od bolova u zglobovima, do snižavanja holesterola i poboljšavanja zdravlja srca.

Međutim, neki stručnjaci smatraju da su mnogi nutritijenti iz mesa nezamenljivi i da veganska i vegetarijanska ishrana mogu imati nesagledive posljedice po ljudsko zdravlje.

Prošle nedjelje je Lora Dikson, čuvena zagovornica vegetarijanstva, dospjela na naslovne strane, nakon što je rodila trojke, uprkos prognozama ljekara da ne može imati djece.

Ona ovo “čudo” pripisuje tome što se odrekla vegetarijanstva i uvela tri porcije mesa dnevno u ishranu.

Dakle, šta nam je činiti – izbjegavati meso, ili ga povremeno uključiti u ishranu?

Evo nekoliko razloga “za” i “protiv” veganske ishrane.

Jedite orahe za zdravlje zglobova…

Mnoge studije su pokazale da ljudi koji jedu mnogo crvenog mesa imaju veći rizik od dobijanja zapaljenskih bolesti poput artritisa, koji izaziva ozbiljne bolove i nepokretnost.

“Vegetarijanska ishranaa pokazala se korisnom za ljude za reumatoidnim artritisom. I veganska ishrana može biti korisna, vjerovatno zato što smanjuje zapaljenja”, kaže profesor Alan Silman, direktor Instituta za proučavanje artritisa u Velikoj Britaniji.

Naime, masne kiseline koje se nalaze u orašastim plodovima, sjemenkama i zelenom lisnatom povrću, ključ su veganske ishrane. Nalaze se i u masnijim vrstama ribe, takođe i olakšavaju osteoartritis.

Takođe, vegetarijanci i vegani obično unose više vitamina C iz voća i povrća, zahvaljujući čemu se brže oporavljaju od povreda.

… ali, pazite da ne “pregladnite”

Ipak, prema izvještajima objavljenim u žurnalu Current Sports Medicine Reports 2010. sportisti koji su vegani ili vegetarijanci, rizikuju nedostatak vitamina B12.

Ovaj vitamin ključan je za održavanje nivoa energije potrebnog za svaku aktivnost, čak i hodanje.

Najbolji izvor je meso, naročito crveno, a ima ga i u svim namirnicama životinjskog porijekla.

On je neophodan za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca, koje prenose kiseonik do mišića.

Druge studije, uključujući i onu objavljenu u američkom Journal of Clinical Nutrition, pokazuju da 80 odsto dugoročnih vegana pati od nedostatka vitamina B12.

Uzimanje dovoljnih količina proteina je ključno za održavanje zdravlja mišića, a najbolji veganski izvori su tofu, grašak i ostale mahunarke.

Ženama je potrebno od 60 do 90 grama proteina dnevno, naročito ako vježbaju.

Istraživanje koje je sproveo profesor Stjuart Filips sa Mekmaster univerziteta u Kanadi pokazalo je da proteini iz mliječnih prerađevina stimulišu oporavak mišića poslije vježbe, mnogo efikasnije, od onih koji podstiču iz biljne hrane.

To znači da bi vegani mogli sporije da napreduju u postizanju fitnes ciljeva.

Vegani su možda manje plodni…

Veganstvo možda ima još nedostataka. Istraživači Kings koledža u Londonu pokazali su da sastojci soje, pod nazivom genisteini, mogu blokirati pristup spermatozoida jajnoj ćeliji.

To znači da jedenje velikih količina proizvoda od soje, koja je popularna među veganima i vegetarijancima, može smanjiti žensku plodnost.

Takođe, odabir stroge veganske hrane može biti loš za mozak. Novo istraživanje objavljeno u žurnalu Nutrition, otkriva da sportisti koji su vegetarijanci i vegani, imaju niži nivo mišićnog kreatina, supstance koja donosi brzu energiju ćelijama. On se prirodno proizvodi u tijelu, ali uglavnom zahvaljujući konzumaciji mesa.

Nizak nivo kreatina, ne samo da će smanjiti energiju, nego i brzinu kojom pamtite.

Istraživači sa Univerziteta u Sidneju testirali su efekte kreatina na pamćenje, tako što su dali 45 mladih vegeterijanaca pilulu sa tim sastojkom ili placebo.

Poslije šest nedjelja morali su da obavljaju testove pamćenja. Bolje rezultate ostvarili su oni koji su uzimali suplement.

… ali mogu živjeti duže

S druge strane, izbacivanje mesa iz ishrane, može da smanji rizik od više bolesti, uključujući i povišen krvni pritisak, metabolički sindrom i dijabetes.

Ranije ove godine istraživači Oksford univerziteta dokazali su da vegetarijanska ishrana može smanjiti rizik od srčanih bolesti za trećinu.

“Najveću razliku u riziku vjerovatno pravi smanjenje opšteg holesterola i krvnog pritiska”, kaže dr Frančeska Kov, vođa studije.

Koristi podstiču od smanjenja unosa zasićenih masti, koje zapušavaju arterije, a kojih najviše ima u crvenom mesu i prerađevinama, poput kobasica.

Otkrića su potvrđena i na Karolinska institutu u Stokholmu, koji su propisali vegansku dijetu zasnovanu na orasima, sjemenkama, voću, povrću i susamovom mlijeku za 38 oboljelih od artritisa.

Još jedna grupa pratila je zdravu nevegansku dijetu, ali je za razliku od veganske imala na posljetku viši nivo holesterola.

Takođe, još jedna studija koja je obuhvatila 70.000 odraslih objavljena je u Žurnalu Američke medicinske asocijacije i pokazala da samo dva mjeseca pridržavanja principa vegetarijanske ishrane povećava očekivano trajanje života, pošto osobe koje izbjegavaju meso rjeđe pate od hroničnih bolesti.

Da li svi treba da budemo povremeni vegani?

Šta je onda odgovor? Možda je najbolje pratiti primjer Venus Vilijams i povremeno jesti meso.

Ipak, treba da vodite računa da u onim danima kada jedete samo biljnu hranu, povedete računa o odabiru namirnica. Pomfrit i grickalice ne treba da se nađu na meniju.

Izvor: b92