Objavljeno: 10. 6. 2013 u 11:48h
Ljupka tamnocrvena višnja (lat. Prunus cerasus) potječe iz Sjeverne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena.
Obožavali su je Perzijanci i Rimljani, koji su s njom upoznali Britance, da bi je oni proširili po svijetu.
Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Mayi, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoće.
Legenda ima temelja, jer višnja njeguje čitav organizam i daje osjećaj sitosti.
Višnje su poznate po svojim brojnim ljekovitim svojstvima i antioksidativnom djelovanju.
Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, željezom i vlaknima.
Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin.
Jaka antiupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje boli kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa.
Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isti učinak na oslobađanje od boli kao aspirin ili ibuprofen.
Akutne upale odgovor su tijela na povrede, infekcije, nepravilnu prehranu i alergene.
Ako su upale dugotrajne, mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, artritisa, astme i dijabetesa.
Novija istraživanja nude sve više dokaza o pozitivnom djelovanju višanja na smanjenje upala.
U jednoj od studija desetoro ljudi tokom dvije nedjelje svaki je dan pilo 250 ml soka od višnje, nakon čega značajno su im se smanjili upalni procesi, normalizovao se nivo triglicerida i LDL kolesterola – rizičnih faktora za razvoj srčanih bolesti.
Višnje obiluju fenolnim sastavima – snažnim antioksidansima koje štite živčani sistem i sprečavaju oksidativni stres.
To je bitno za starije osobe, jer ih štiti od neurodegenerativnih poremećaja poput gubitka pamćenja, senilne demencije i Alzheimerove bolesti.
Zbog visokog udjela antocijanina višnje značajno djeluju u smjeru prevencije raka, posebice debelog crijeva.
Višnja je jedna od rijetkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san.
Naše tijelo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo tokom noći, obično nakon 21.00 sati, i tako podstiče san.
Prije spavanja popijte čašu čistog višnjinog soka. To će vam omogućiti dubok, neprekidan i opuštajući san.
Melatonin se takođe koristi u liječenju tegoba menopauze, odvikavanja od lijekova, kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita pažnje.
Sušene višnje djeluju slično kao i svježe. Idealna su zamjena kada višnje nisu dostupne u svježem obliku.
Peteljke višnje daju čaj koji pomaže kod izbacivanja pijeska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja.
Lišće višnje odlično je sredstvo za ljepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka.
Sjemenke višnje primjenjuju se kao toplo-hladne obloge i kao punjenje za jastuke.
Višnja se sadi u jesen. Može se uspješno uzgajati na gotovo svim, osim na previše vlažnom i teškom tlu.
Tokom hiljada godina uzgoja, kultivirano je mnogo vrsta višnje.
U sjevernim krajevima Hrvatske uspješno se uzgajaju sorte sjeverne višnje, a u Dalmaciji sorta Maraska.
Višnja počne davati plodove u trećoj godini nakon sadnje. Vrijeme berbe započinje u junu.
Ovaj je plod čest sastojak voćnih kolača, sokova i drugih ukusnih poslastica. Osim ukusom, neodoljiv je i mirisom, pa je popularan dodatak kozmetičkim proizvodima.
Višnje su dostupne tokom čitave godine u smrznutom, kandiranom, sušenom ili konzervisanom obliku te kao sok, ali su sirove ipak najzdravije.
Da biste iskoristili sve prednosti višnje, dnevno konzumirate jednu do dvije šoljice ovog voća.
Dug je spisak jela u kojima možete koristiti višnje, a to su različiti deserti, kolači, umaci, džemovi, sokovi, kompoti i drugo.
Sastojci:
Priprema:
Očišćene višnje pomiješajte sa šećerom, limunskom kiselinom i vodom. Ostavite 24 sata, procijedite kroz gazu, dodajte šećer i miješajte dok se ne otopi.
Ulijte sok u sterilizovane boce, te dobro zatvorite.
Sastojci:
Priprema:
Dobro sameljite sve sastojke. Smjesu rasporedite po tepsiji. Narežite kao pločice.
Izvor: Alternativa za vas
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.