Objavljeno: 15. 8. 2020 u 11:07h
Tjelesna temperatura jedan je od četiri ključna vitalna znaka na koje ljekari obraćaju pažnju. Infekcija može da izazove temperaturu, ali tjelesna temperatura takođe varira u skladu sa vašim godinama i polom pa čak i kada govorite laži.
Prosječnom normalnom tjelesnom temperaturom uglavnom se smatra 37 stepeni Celzijusa. Ali “normalna” tjelesna temperatura može biti u rasponu od 36,1°C do 37,2°C, a ona koja je normalna za vas može biti malo viša ili niža od prosječne tjelesne temperature. Tijelo uvijek prilagođava temperaturu kao odgovor na okolne uslove. Na primjer, tjelesna temperatura se povećava kada vježbate. A ako provjerite temperaturu toplomjerom, vidjećete da je ona u kasnim popodnevnim i večernjim satima viša od one ujutro kada ustanete.
Bebe i mala djeca imaju višu tjelesnu temperaturu u odnosu na stariju djecu i odrasle ljude, jer je površina njihovih tijela veća u odnosu na njihovu težinu, a metabolizam je aktivniji. Novorođenčad obično ima prosječnu tjelesnu temperaturu od 37,5°C.
Groznica je privremeno povećanje tjelesne temperature i često je uzrokovana bolestima. Groznica obično prestaje u roku od nekoliko dana.
Za odrasle osobe tjelesna temperatura od 39,4°C ili viša može biti razlog za zabrinutost i opravdava poziv ljekaru.
Ako vam se čini da vam je uvijek hladno, čak i za vrijeme vrućih ljetnih dana, to bi moglo biti zbog vaših godina. Studije pokazuju da, kako starimo, naša prosječna tjelesna temperatura blago opada. Studija objavljena u časopisu “Clinical Nursing” mjerenjem tjelesne temperature 133 stanara staračkih domova otkrila je da je tjelesna temperatura bila ispod prosjeka kod onih između 65 i 74 godine; još niža kod ljudi od 75 do 84; a najniža među onima starijim od 85 godina, od kojih su neki imali normalnu tjelesnu temperaturu od 34,1°C u normalnim okolnostima. To je važno znati, jer starije osobe zapravo mogu imati groznicu sa nižim temperaturama u odnosu na mlađe odrasle ljude.
Zaista bi mogla biti istinita izreka “hladne ruke, toplo srce”. U studiji istraživača sa Univerziteta Juta u Solt Lejk Sitiju otkrili su da je tjelesna temperatura žene u prosjeku 0,2 stepena viša od muške (36,5 prema 36,3). Ali ruke su kod žena dva stepena hladnije od muških u prosjeku – 30,6 u poređenju sa muškim 32,2 stepena.
Laganje neće uzrokovati rast nosa, ali učiniće ga hladnijim. U studiji objavljenoj u aprilu 2018. istraživači su koristili termičko snimanje kako bi pokazali da anksioznost izazvana laganjem uzrokuje da se temperatura nosa smanji, a u području oko čela poveća.
Začinjena hrana može podići tjelesnu temperaturu – i uticati na metabolizam. Studija je otkrila da se učesnicima koji su dodali oko jedan gram ljute paprike u hranu, temperatura jezgra povećala, ali temperatura kože im je bila niža. Autori studije teoretišu da ova povećana proizvodnja topline, zajedno sa smanjenim osjećajem apetita, pokazuje potencijalnu korist od konzumiranja ljute paprike za one koji pokušavaju da regulišu svoju težinu, posebno za ljude koji obično ne jedu začinjenu hranu.
Terapeutska hipotermija je vrsta liječenja koja se ponekad koristi na osobama koje imaju srčani zastoj.
Jednom kada srce ponovo počne da kuca, zdravstveni radnici koriste rashladne uređaje za snižavanje tjelesne temperature pacijenta na oko 31,6°C do 33,8°C. Snižavanje tjelesne temperature odmah nakon zastoja srca može umanjiti oštećenje mozga i povećati šanse da se osoba oporavi.
Izvor: Nezavisne
Nema komentara
Sakrij sve komentare
Prikaži komentare
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Banjaluka.com. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Banjaluka.com zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Banjaluka.com nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac takođe prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.